EU usvojila stav o postupnom prekidu uvoza ruskog plina: zabrana stupa na snagu početkom 2026. godine
Evropska unija je 20. oktobra 2025. godine usvojila svoj pregovarački stav pod nazivom “REPowerEU”, kojim se predviđa postepeno ukidanje uvoza ruskog prirodnog plina. Prema odluci Vijeća EU, uvoz plina iz Rusije biće zabranjen od 1. januara 2026. godine, dok će postojeći dugoročni ugovori moći ostati na snazi do 2028. godine.
Ovaj dokument predstavlja službenu poziciju EU u okviru procesa donošenja regulative koja ima za cilj da smanji energetsku zavisnost Unije od Rusije i da postepeno prekine oslanjanje na ruski gas.
Iako je pregovarački stav već usvojen, konačna verzija regulative još nije finalizirana. Slijedi faza pregovora s Evropskim parlamentom, tokom koje će se usaglasiti konačan tekst i donijeti zvanična uredba. Prema informacijama sa službene stranice Vijeća EU, završna verzija dokumenta još uvijek nije usvojena.
Nema zabrane tranzita
Iako je Vijeće EU zauzelo službeni stav, konačna odluka još nije donesena, a proces donošenja regulative je u toku.
Prema dostupnim informacijama, u odluci se ne spominje zabrana transporta (tranzita) ruskog plina preko teritorija država članica. To znači da će isporuke prema zemljama koje nisu članice EU – poput Srbije i Bosne i Hercegovine – i dalje moći prolaziti kroz evropsku gasnu infrastrukturu, ali uz pojačan nadzor i kontrolu.
Za razliku od EU, Bosna i Hercegovina i dalje gotovo u potpunosti zavisi od ruskog gasa, koji u zemlju ulazi preko Srbije i gasovoda “Turski tok”.
Stručna analiza: “Ovo nije iznenađenje, ali bit će izazova”
U izjavi za Raport, Semih Petrović, ugledni bh. stručnjak za gas, naglašava da se o temi snabdijevanja gasom obično govori tek kada nastane problem, iako bi, prema njegovom mišljenju, trebalo više prostora posvetiti stručnim raspravama.
„Dokumenti kojima EU planira odustati od ruskog plina prolaze kroz sve potrebne institucije EU prije konačnog usvajanja. Na osnovu nacrta koji su dosad poznati, jasno je da EU planira postepeno odustajanje od ruskog plina između 1. januara 2026. i 31. decembra 2027. godine. To nije nikakva novost – ta odluka najavljena je još 2022. godine“, kaže Petrović.
On ističe da će EU morati praviti kompromise s Mađarskom i Slovačkom, državama koje s ruskim “Gazpromom” imaju dugoročne ugovore do 2034. i 2036. godine.
„To neće biti jednostavno, jer bi te zemlje morale platiti visoke penale ako dođe do ranijeg raskida ugovora, a odgovornost bi u tom slučaju bila na EU, a ne na njima. Otvoreno je pitanje hoće li Unija za te dvije zemlje napraviti izuzetak ili će trošak penala snositi evropski građani“, objašnjava Petrović.
BiH i dalje ovisna o ruskom gasu
Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina nije u situaciji energetske krize, ali ostaje gotovo potpuno oslonjena na ruski gas.
„BiH zavisi od ruskog gasa jer je on trenutno najpovoljniji na tržištu, a uz to imamo samo jedan pravac snabdijevanja. S obzirom na to da BiH nije članica EU, niti će to postati do kraja 2027. godine – ako uopšte i postane – odluke EU formalno nas ne obavezuju. Ipak, realno je očekivati da će nam one biti nametnute ‘na mala vrata’, zbog prevelike političke popustljivosti naših vlasti prema institucijama EU“, kaže Petrović.
On dodaje da odluka EU o odustajanju od ruskog gasa ne bi trebala imati direktan utjecaj na BiH, budući da zemlja i sada može nabavljati prirodni gas iz različitih izvora putem postojećih ruta.
„Ključno pitanje je koje količine i po kojoj cijeni BiH može dobiti gas trenutnim pravcem snabdijevanja. Gotovo je sigurno da bi to bilo skuplje nego sada“, napominje on.
Stabilno snabdijevanje više od četiri decenije
Petrović ističe da je snabdijevanje BiH gasom stabilno već više od 45 godina, uz povremene kratkotrajne poremećaje izazvane događajima u Evropi.
„Iako su se geopolitičke i ekonomske okolnosti često mijenjale, BiH je uglavnom imala uredno snabdijevanje po prihvatljivim cijenama. Problemi nisu dolazili iz inostranstva, već iznutra — jer od 1996. godine nijedna vlast nije ozbiljno pokrenula projekat nove gasne interkonekcije. A trošak jedne takve investicije nije veći od izgradnje jedne obilaznice na Koridoru 5C. To su ogromne propuštene šanse za razvoj mnogih regija koje su mogle imati gasnu infrastrukturu“, zaključio je Petrović. Prenosi Raport.