Evropska komisija obavijestila je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da će sredstva predviđena za našu zemlju u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan biti umanjena za 10%, odnosno za 108,5 miliona eura, zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.
Ova odluka znači da će Bosna i Hercegovina sada raspolagati sa 976,6 miliona eura kroz Regionalni garantni fond (RGF), umjesto ranije planiranih 1,085 milijardi eura.
U zvaničnom pismu upućenom 17. jula 2025. godine predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto, članica Evropske komisije za proširenje, Marta Kos, podsjetila je da je Komisija još 18. juna naglasila potrebu da se Reformska agenda dostavi najkasnije do samita lidera Zapadnog Balkana održanog 1. jula u Skoplju.
“Iako cijenimo što se dijalog unutar Bosne i Hercegovine nastavlja, moram napomenuti da Komisija još uvijek nije primila finaliziranu i usaglašenu Reformsku agendu iz BiH”, navela je Kos. “Zbog toga, sa žaljenjem vas obavještavam da Komisija više ne može zadržati puni iznos koji je bio prvobitno namijenjen Bosni i Hercegovini.”
Dodaje se kako Komisija nema drugu opciju osim da započne postepeno umanjivanje sredstava, što je ranije već bilo najavljeno.
“Neophodno je obezbijediti dosljednu, urednu i vjerodostojnu realizaciju budžeta vezanog uz ovaj instrument, posebno s obzirom na vrlo ograničeno vrijeme za provedbu”, navodi se dalje. Kos ističe da je kod pet već odobrenih Reformskih agendi za ostale partnere sa Zapadnog Balkana jasno utvrđeno da su sredstva striktno vezana za sprovođenje reformi u skladu s dogovorenim rokovima. Svako kašnjenje koje nadmaši tzv. ‘grace period’ automatski uzrokuje smanjenje iznosa.
U skladu s pravilima koja se odnose na Regionalni garantni fond, Komisija zahtijeva ravnopravan tretman svih korisnika i vjerodostojno planiranje reformskih procesa.
Na kraju pisma, Kos poziva institucije BiH da bez daljeg odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende, kako bi Komisija, uz konsultacije sa državama članicama EU, mogla izvršiti njenu procjenu i eventualno odobravanje. Ako se dokument ne dostavi do 30. septembra 2025. godine, uslijediće novo umanjenje od dodatnih 10%.
“Molim vas da ovu činjenicu imate u vidu prilikom planiranja investicija unutar Reformske agende”, zaključuje Kos.
Podsjetimo, iako je više puta najavljivano skoro usvajanje Agende, konačna verzija još nije dostavljena. Glavni razlog su ozbiljna politička neslaganja unutar vladajuće koalicije – prvenstveno između SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka Trojke. Usvajanje Plana rasta dodatno je usporeno nakon što su premijeri četiri kantona u FBiH, pod uticajem SDA, odbili dati saglasnost na Nacrt Reformske agende, čime je proces blokiran. Prema riječima ministra Forta, “SDA, kroz svoje četiri kantonalne premijere, odbila je podržati reform plan”, što je BiH ostavilo kao jedinu zemlju Zapadnog Balkana koja nije službeno predala dokument.
SNSD se protivi reformama koje bi dovele do jačanja institucija na državnom nivou, HDZ BiH sve uvjetuje izmjenama Izbornog zakona, dok Trojka pokušava održati ravnotežu između reformskih obaveza i očuvanja koalicione stabilnosti.
Najveći izazov i dalje ostaje poglavlje o vladavini prava, jer reforme u toj oblasti dotiču temelje političkog uticaja nad pravosuđem, prenosi Klix.