Anchorage, Aljaska —
Malo ko bi očekivao da će Aljaska biti mjesto ključnog samita između lidera Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.
Ipak, upravo u najvećoj i najudaljenijoj američkoj saveznoj državi predsjednici Donald Trump i Vladimir Putin trebali bi se sastati na jednom od najznačajnijih susreta svojih mandata.
Tako to barem vide u Moskvi, gdje su prokremljinski propagandisti već puni očekivanja zbog koristi koje će ovaj dugo najavljivani susret donijeti.
Tačnije – koristi koje će donijeti Putinu.
Sam čin održavanja samita s američkim predsjednikom ogroman je uspjeh za Kremlj.
„Niko više ne govori o međunarodnoj izolaciji Rusije niti o našem strateškom porazu“, napisao je Aleksandar Koc, poznati vojni bloger blizak Kremlju, na svom popularnom kanalu na društvenim mrežama. Dodao je da sastanak na Aljasci „ima sve šanse da postane historijski“.
On bi mogao biti u pravu. Samit predsjednika omogućava Putinu da se ponovo pojavi za „velikim stolom“ svjetske diplomatije, prkoseći kritičarima i državama koje žele da ga izoluju ili uhapse zbog optužbi za ratne zločine u Ukrajini.
A održavanje samita baš u američkoj saveznoj državi Aljaski dodatno će oduševiti ruske nacionaliste koji i dalje tvrde da ta teritorija „pripada Rusiji“.
Samo preko Beringovog moreuza od ruske Čukotke, Aljaska je nekada bila udaljeni posjed Ruskog carstva, prije nego što je 1867. godine prodata SAD-u za, čak i tada, skromnih 7,2 miliona dolara – oko dva centa po hektaru.
Ideja da je Moskva tada loše prošla i dalje živi, a posjeta „našoj Aljasci“, kako ju je nazvao jedan voditelj ruske državne televizije, jača Putinov nacionalistički imidž. Na društvenim mrežama u Rusiji već se dijele snimci Trumpovog lapsusa s konferencije za novinare, kada je rekao da ide u „Rusiju“ kako bi se sastao s Putinom, uz komentare da je „konačno priznao da je naša“.
Za ostatak svijeta, međutim, fokus samita je rat u Ukrajini i pitanje hoće li Rusija biti spremna na ustupke kako bi ga okončala. Bijela kuća je poručila da Trump namjerava usmjeriti razgovore prvenstveno na završetak rata, dok bi druge teme, koje Moskva želi otvoriti, bile ostavljene za kasnije.
U srijedu je Trump, nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima, zaprijetio „vrlo ozbiljnim posljedicama“ ako Putin ne pristane da prekine rat. Za sada, međutim, nema naznaka stvarnog kompromisa iz Kremlja, koji se i dalje smatra u prednosti na iscrpljujućem ukrajinskom frontu.
Putin je prošlog mjeseca, tokom telefonskog razgovora s Trumpom, navodno ponovio da će Rusija „nastaviti ostvarivati ciljeve kako bi se otklonili uzroci sukoba“ – uzroci koje Moskva već dugo definira kroz osporavanje suvereniteta Ukrajine i protivljenje širenju NATO-a od kraja Hladnog rata. U srijedu je portparol ruskog ministarstva vanjskih poslova rekao da je stav Rusije o Ukrajini „nepromijenjen“.
Uoči samita, pojavile su se informacije o ruskoj ponudi mira, navodno upućenoj američkom izaslaniku Steveu Witkoffu, prije nego što je sastanak na Aljasci naglo dogovoren. Suština prijedloga: Kijev bi predao teritorij u Donbasu u zamjenu za prekid vatre – ideja koju ukrajinsko rukovodstvo odlučno odbacuje.
„Neću predati svoju zemlju jer na to nemam pravo“, rekao je Zelenski, koji nije pozvan na samit. „Ako danas napustimo Donbas, naše utvrde, teren, visove koje kontroliramo – otvorit ćemo Rusiji mostobran za novu ofanzivu.“
Trump, koji bi o toj ideji trebao razgovarati s Putinom u Aljasci, navodno nije nesklon konceptu „zemlja za mir“, iako je on neprihvatljiv za Ukrajinu i većinu evropskih saveznika. Razlika u stavovima pruža Putinu priliku da predstavi Ukrajinu i Evropu, a ne Rusiju, kao glavne prepreke miru – što bi moglo poljuljati Trumpovu podršku Kijevu. Ako bi Trump obustavio američku vojnu pomoć i obavještajnu saradnju, Ukrajina bi teško nastavila rat čak i uz pojačanu evropsku podršku.
Bijela kuća je već smanjila očekivanja, nazvavši samit „vježbom slušanja“. To bi Putinu moglo i odgovarati.
Prema tvrdnjama iz Washingtona, samit je zapravo inicirao Kremlj – moguće kako bi spriječio uvođenje američkih tarifa i sekundarnih sankcija koje je Trump najavio prošle sedmice. Držati Trumpa u razgovorima moglo bi biti način da se ta prijetnja odgodi.
Putin, šire gledano, vidi u Trumpu priliku da resetuje odnose s Washingtonom, odvoji ih od pitanja Ukrajine i tako oslabi jedinstvo Zapada. Već mjesecima u Moskvi se govori o mogućnostima ekonomske, tehnološke i svemirske saradnje sa SAD-om, kao i o unosnim infrastrukturnim i energetskim projektima u Arktiku i drugim regijama.
Činjenica da je Kiril Dmitrijev, glavni ekonomski izaslanik Kremlja i ključna veza s Trumpovom administracijom, dio ruske delegacije u Aljasci, sugerira da će ekonomski dogovori biti visoko na dnevnom redu. Ako Putin uspije, pitanje Ukrajine moglo bi postati tek jedna od tema među dvjema velikim silama – i to ne nužno ona najvažnija, prenosi CNN.