Evropska unija razmatra novi, kontroverzni model proširenja kojim bi buduće članice mogle pristupiti bloku i uživati većinu pogodnosti članstva, ali bez punih političkih prava — uključujući pravo veta. Ovaj prijedlog, koji se još uvijek nalazi u ranoj fazi, ima za cilj ubrzati proces integracije i zaobići institucionalne prepreke koje godinama usporavaju prijem novih država.
Prema izvještaju Politica, plan bi omogućio da zemlje poput Ukrajine, Moldavije ili Crne Gore postanu članice EU bez punog glasačkog prava, dok bi pravo veta stekle tek nakon što blok sprovede neophodne institucionalne reforme. Drugim riječima, EU bi im otvorila vrata, ali bi u isto vrijeme ograničila njihov uticaj u donošenju odluka. Cilj je jasan: onemogućiti ponavljanje situacija u kojima pojedine zemlje, poput Mađarske, blokiraju ključne politike Unije.
Zastupnici ove ideje, među kojima su vlade Austrije i Švedske, tvrde da bi novi model dao svjež zamah proširenju i oživio proces koji je već godinama u zastoju. Podsjećaju da je posljednja država koja se pridružila EU bila Hrvatska 2013. godine, dok su zemlje Zapadnog Balkana, i pored brojnih reformi, ostale zaglavljene u beskonačnim pregovorima. „Vrijeme je da se proces oživi i pokaže da EU i dalje ima privlačnost kao zajednica otvorenih vrata“, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u razgovoru za Politico.
Međutim, ideja da nove članice u početku nemaju pravo veta već izaziva duboke podjele. Kritičari upozoravaju da bi takav pristup mogao stvoriti “dvostruku Uniju” – onu punopravnih i onu „drugorazrednih“ članica. Takođe, naglašavaju da bi zemlje bez punih ovlasti bile ranjive i bez stvarne mogućnosti da zaštite vlastite interese u složenom političkom sistemu EU. Francuska i Holandija već su izrazile skepsu prema ukidanju jednoglasnog odlučivanja, dok Mađarska, očekivano, oštro brani pravo veta kao temelj nacionalnog suvereniteta unutar bloka.
S druge strane, pristalice modela tvrde da je odricanje od veta nužan korak ka efikasnijoj Uniji. Njemački političar Anton Hofrajter, predsjednik Odbora za evropska pitanja Bundestaga, istakao je da „buduće članice trebaju biti spremne odreći se prava veta dok se ne sprovedu ključne institucionalne reforme“. Time bi se, smatra on, omogućilo brže donošenje odluka i spriječilo paraliziranje EU zbog interesa pojedinih država.
Inicijativa dolazi u trenutku kada EU želi poslati snažan signal političkog jedinstva pred prijetnjama s istoka. Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je geopolitičko promišljanje Brisela, pa je proširenje proglašeno strateškim prioritetom. Ipak, mnoge članice strahuju da bi prebrzo uključivanje novih država bez unutrašnje reforme moglo izazvati institucionalni haos i dodatne blokade u odlučivanju.
Uoči „Berlinskog procesa“ koji se održava ove sedmice u Londonu, gdje će se lideri zemalja Zapadnog Balkana sastati s evropskim zvaničnicima, očekuje se da će tema ograničenog članstva biti među ključnim tačkama rasprave. Evropska komisija uskoro bi trebala predstaviti svoj godišnji „paket za proširenje“, u kojem bi mogla predložiti upravo ovaj model — kompromis između želje za bržim širenjem i potrebe da se Unija institucionalno stabilizuje prije nego što primi nove članice.
Ako prijedlog bude usvojen, to bi značilo istorijski presedan u evropskoj integraciji — ulazak bez punopravnog glasa. Za neke, to je praktično rješenje; za druge, opasno razvodnjavanje same ideje Evropske unije kao zajednice jednakih država.