EU produžava sankcije protiv Rusije do 2026. godine
Lideri država članica Evropske unije donijeli su važnu odluku o produženju sektorskih sankcija protiv Rusije za dodatnih šest mjeseci, što znači da će sankcije trajati do januara 2026. godine. Odluka je donesena iznenađujuće ranije nego što je očekivano, jer je uobičajeni rok za produženje bio krajnji datum 31. juli. Ovim postupkom izbjegnuta je nova politička drama koja bi mogla nastati zbog nesuglasica među članicama Unije, posebno s Mađarskom, koja je do sada često prijetila vetom kada je bilo riječ o produžavanju sankcija protiv Rusije.
Sankcije EU-a prema Rusiji: sektorske i individualne
Sankcije koje Evropska unija uvodi Rusiji redovno se produžuju svakih šest mjeseci. Ove sankcije mogu se podijeliti u dvije glavne grupe. Prva su sektorske sankcije, koje uključuju zabranu izvoza određenih proizvoda i tehnologija u Rusiju. To obuhvata proizvode koji se odnose na industrijske sektore, energetiku, financije i vojnu proizvodnju. Druga vrsta sankcija su individualne sankcije, koje se odnose na osobe, kompanije i entitete povezane s ruskim režimom. Tim osobama se zabranjuje ulazak u Evropsku uniju, a njihova imovina u EU se zamrzava. Sektorske sankcije imaju za cilj oslabiti ključne ekonomske sektore Rusije, dok individualne sankcije ciljaju na osobe koje se smatraju odgovornima za politiku koju vodi ruska vlada.
Mađarska šuti, dok Slovačka opstruira dalje sankcije
Iako je Mađarska ovog puta ostala neuobičajeno tiha i nije javno prijetila vetom u vezi s produžavanjem sankcija, još uvijek nije postignut dogovor o novom, 18. paketu sankcija protiv Rusije. Ovaj paket sankcija nailazi na snažan otpor od strane Mađarske i Slovačke, koje traže izuzeće od određenih sankcija kako bi mogle nastaviti s kupovinom ruskih fosilnih goriva, poput plina i nafte. Ove dvije zemlje smatraju da bi potpuni prekid uvoza ruskih energenata imao ozbiljne ekonomske posljedice za njihovu energetsku sigurnost i gospodarstvo, stoga nastoje osigurati posebne uvjete koji bi im omogućili nastavak uvoza ruske energije.
Evropska komisija se suočava s političkim preprekama
Iako je Evropska komisija ranije ove godine predložila plan prema kojem bi EU trebala potpuno prekinuti svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima do kraja 2027. godine, realizacija ovog cilja još uvijek nailazi na velike političke prepreke unutar same Evropske unije. Ovaj prijedlog, iako podržan od strane velikog broja zemalja članica, nailazi na protivljenje nekih država, posebno Mađarske i Slovačke, koje su ovisne o ruskim energentima. Ove zemlje zahtijevaju da se u okviru novih sankcija izuzmu energetski sektor i određeni energetski resursi, što dodatno komplicira usklađivanje svih zemalja članica u vezi s sankcijama.
Nastavak političkog dijaloga i izazovi unutar EU
Politički dijalog unutar EU i dalje je ključan za daljnje produžavanje sankcija prema Rusiji, ali i za pronalaženje rješenja za energetske izazove koji se javljaju zbog sankcija. Dok članice poput Poljske, baltičkih zemalja i drugih istočnoeuropskih članica snažno podržavaju sankcije, zemlje poput Mađarske i Slovačke nastoje izbalansirati svoju energetsku sigurnost s političkim interesima unutar Unije. Na kraju, proces odlučivanja unutar EU pokazuje koliko su politički odnosi među članicama važni, jer će dugoročni uspjeh sankcija ovisiti o tome hoće li sve zemlje biti u mogućnosti uskladiti svoje energetske i političke interese s ciljevima EU-a.