Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) uputio je Sudu Bosne i Hercegovine tri ključna pitanja u vezi s tužbama Fadila Novalića i Fahrudina Solaka. Obojica su osuđena u predmetu nabavke respiratora tokom pandemije, a sada tvrde da im je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i pretpostavka nevinosti. Tužbe su ranije razmatrane i djelimično usvojene pred Ustavnim sudom BiH, ali sada i ESLJP traži dodatna pojašnjenja do 29. septembra 2025. godine.
1. Pravo na pravično suđenje (čl. 6)
ESLJP traži odgovor da li su Novalić i Solak dobili pravično suđenje u skladu s članom 6. stavovima 1. i 3. Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno jesu li imali objektivnu i nepristrasnu sudsku proceduru.
2. Pretpostavka nevinosti (čl. 6. st. 2)
Sud BiH treba objasniti mogu li se tužitelji i dalje smatrati žrtvama povrede principa pretpostavke nevinosti, unatoč tome što je Ustavni sud BiH utvrdio spor u vezi s tim (u odluci od 14. novembra 2024.). ESLJP očekuje i razjašnjenje da li je do povrede te odredbe uistinu došlo.
3. Retroaktivna primjena zakona (čl. 7)
Pozivajući se na član 7 Konvencije (nemoćnost retroaktivne primjene zakona), ESLJP očekuje od Suda BiH odgovor na pitanje da li je djelo za koje je Fadil Novalić osuđen predstavljalo krivično djelo prema važećem zakonu u trenutku počinjenja radnje.
Politička presuda kao argument odbrane
Odbrana Novalića i Solaka u parničnom postupku pred Sudom BiH ističe da su mnogi politički akteri, javno i prije sudske presude, otvoreno govorili o njihovoj krivici. Simbolično, upravo ti stavovi doprinijeli su tome da Ustavni sud prizna povredu pretpostavke nevinosti, ali ESLJP sada traži preciznija objašnjenja zašto su takvi postupci ostali van pravno važeće presude.
ESLJP ne preispituje osnovu presude
Važno je naglasiti – ESLJP neće odlučivati o krivnji ili nevinosti Novalića i Solaka. Sud u Strasbourgu procjenjuje isključivo pitanja procedure: je li njihovo suđenje bilo fer, jesu li postupci bila transparentni i objektivni te je li pretpostavka nevinosti adekvatno zaštićena. Ako ESLJP utvrdi povredu proceduralnih prava, može naložiti domaćim sudovima da ponište određene odluke i osiguraju fer ponovno suđenje.
Širi značaj pitanja za pravdu u BiH
Ovakav postupak ESLJP ima važan sistemski značaj. On postavlja temelje za poboljšanje pravosudne prakse u BiH, posebno u visokopolitiziranim predmetima. Implicira jasnu poruku da nijedna presuda, pa čak ni ona protiv osoba optuženih za korupciju, ne smije biti okončana bez pravno utemeljenih i nepristranih sudskih procedura.
Očekuje se da će se Sud BiH izjasniti na ESLJP-ova pitanja do krajnjeg roka 29. septembra 2025. Ako Sud prepozna povredu, to bi moglo pokrenuti dodatne pravne postupke i kritičke reforme pravosudnog sistema u BiH.