Najveći gubitnici pada režima bivšeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada na međunarodnoj sceni su Rusija i Iran, a sada im se pridružuje i Kina, prenosi novinska agencija Reuters.
Prema analizi, kineski predsjednik Xi Jinping je prije nešto više od godinu dana ugostio Bashara al-Assada i njegovu suprugu, obećavajući im podršku u borbi protiv stranog uplitanja u sirijska pitanja. Međutim, nedavno su sirijski pobunjenici izveli brzu ofanzivu koja je praktično uklonila Assada s vlasti, a on je azil potražio u Rusiji. Kina, s druge strane, nije bila u mogućnosti spasiti njegov režim.
Analitičari koje citira Reuters ističu da to pokazuje da Kina, uprkos nedavnim diplomatskim uspjesima, nema značajan utjecaj na politička zbivanja na Bliskom istoku. Podsećaju da je Kina bila posrednik u pregovorima između regionalnih rivala, Saudijske Arabije i Irana, te sudjelovala u razgovorima o političkom savezu Fataha, Hamasa i drugih palestinskih grupa. Ipak, još uvijek nije postignut dogovor o budućoj palestinskoj vladi koja bi obuhvatila sve političke frakcije.
„Mnogi od Kininog međunarodnog angažmana oslanjali su se na podršku zemljama poput Sirije, a njihova nesposobnost da pomognu svom ključnom partneru na Bliskom istoku govori puno o njihovoj sposobnosti da ostvaruju utjecaj u toj regiji“, izjavio je Jonathan Fulton, nerezidentni viši saradnik u Atlantic Councilu.
Fan Hongda, stručnjak za Bliski istok sa Univerziteta za međunarodne studije u Šangaju, izjavio je da pad Assadovog režima u Siriji „nije scenarij koji Kina želi“. „Kina preferira stabilniji i nezavisniji Bliski istok, jer haos ili orijentacija prema Americi u tom regionu nisu u skladu s njenim interesima“, rekao je Hongda.
Reakcija kineskog ministarstva vanjskih poslova na pad Assada bila je oprezna, fokusirajući se na sigurnost kineskih državljana i pozivajući na „političko rješenje“ koje bi dovelo do obnove stabilnosti u Siriji što je prije moguće. Portparolka Ministarstva vanjskih poslova, Mao Ning, ostavila je prostor za daljnji angažman s budućom vladom u Damasku, rekavši: „Kineski prijateljski odnosi sa Sirijom odnose se na cijeli sirijski narod.“
Kineski diplomati i stručnjaci navode da će Peking pričekati prije nego što prizna novu sirijsku vladu. Kineska podrška obnovi zemlje mogla bi se temeljiti na njihovoj „stručnosti i financijskoj moći“, no kineske obveze će vjerojatno biti ograničene zbog nastojanja da smanje financijske rizike u inozemstvu. Sirija je 2022. godine pristupila kineskoj inicijativi „Pojas i put“, ali od tada nije bilo značajnih investicija zbog međunarodnih sankcija.
„Kina zaista nije u mogućnosti da zamijeni Zapad, ni kao ekonomski partner, ni kao diplomatska ili vojna sila u regiji“, rekao je Bill Figueroa, docent na Univerzitetu u Groningenu i stručnjak za kinesko-bliskoistočne odnose. „Kina 2024. ima mnogo manje novca nego 2013-2014. godine, kada je započela BRI“, zaključio je Figueroa, dodajući da Kina sada preispituje svoje investicije i smanjuje rizike.