Novi Zakon o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine izazvao je brojne reakcije. Opozicija iz Federacije BiH tvrdila je da zakon omogućava da oznake Republike Srpske budu postavljene prije državnih, dok su slične stavove iznosili i iz SNSD-a. S druge strane, Kemal Ademović iz NiP-a demantovao je takve navode.
Usvojeni zakon precizira ključne pojmove važne za razumijevanje ove tematike. Tako se državna granica definiše kao zamišljena vertikalna ravan koja prolazi graničnom linijom i obuhvata područja graničnih prijelaza na aerodromima, u morskim i riječnim lukama te na željezničkim stanicama kroz koje se odvija međunarodni saobraćaj.
Granična linija predstavlja granicu koja razdvaja teritoriju BiH od susjednih država na kopnu, moru, rijekama i jezerima, određenu prema međunarodnim sporazumima.
Granične table služe kao informativne i upozoravajuće oznake koje na putevima, graničnim prijelazima i ograničenim komunikacijama obavještavaju o ulasku u BiH ili upozoravaju na blizinu granice.
Granične oznake su izrađene od kamena ili betona i označavaju graničnu liniju, a njihov oblik, dimenzije, koordinate te oznake određuju se međunarodnim ugovorima.
Granični pojas obuhvata prostor do 10 kilometara u unutrašnjost teritorije BiH od granične linije.
Granični prijelaz je određeno mjesto na cestama, željeznici, aerodromima, morskim i riječnim lukama namijenjeno prelasku državne granice.
Najviše rasprave u javnosti izazvao je član 18 zakona, koji se odnosi na postavljanje graničnih tabli i saobraćajne signalizacije.
Prema tački jedan, granični prijelazi i njihova područja označavaju se graničnim tablama i drugom signalizacijom. Tačka četiri navodi da se u blizini granične linije na putevima i drugim komunikacijama postavljaju table koje upozoravaju na približavanje državnoj granici.
“U području graničnog prijelaza za cestovni saobraćaj nije dozvoljeno postavljanje bilo kakvih komercijalnih, reklamnih ili propagandnih sadržaja. Na ostalim graničnim prijelazima oni mogu biti postavljeni ukoliko ne ometaju granične provjere”, precizira tačka sedam.
Posebnu pažnju izazvala je tačka osam, koja određuje da administrativne, turističke i table dobrodošlice mogu biti postavljene najmanje 50 metara od granične linije.
Političari iz Republike Srpske i dio opozicije iz Federacije BiH tvrde da ovo omogućava postavljanje table dobrodošlice u Republiku Srpsku prije državnih oznaka Bosne i Hercegovine. Ove tvrdnje zasnivaju na činjenici da granična linija s Hrvatskom formalno treba prolaziti sredinom rijeke Save, ali sporazumi o granici s Hrvatskom i Srbijom još nisu ratifikovani.
Ukoliko bi se smatralo da granica prolazi sredinom Save, entitetske oznake mogle bi biti postavljene odmah nakon prelaska rijeke. Međutim, bez ratifikovanog sporazuma ostaje nejasno kako bi se precizno odredilo početno mjesto za mjerenje 50 metara.
Ipak, član 58 zakona jasno definiše postupak razgraničenja, obilježavanja i uređivanja granične linije. Prema tački jedan, granična linija se označava graničnim oznakama, koje su kamene ili betonske.
“Na strani granične oznake koja gleda prema unutrašnjosti BiH postavlja se slovna oznaka BiH”, precizirano je u tački dva.
Za postavljanje ovih oznaka nadležno je Ministarstvo civilnih poslova, koje se brine o premjeravanju, označavanju, obnavljanju i održavanju graničnih oznaka, kao i pripremi dokumenata o državnoj granici.
Izgled i postavljanje graničnih oznaka biće definisani međunarodnim ugovorima između BiH i susjednih zemalja.
“Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, formira tijelo koje će u saradnji s nadležnim institucijama susjednih država provesti razgraničenje, utvrditi državnu granicu i pripremiti međunarodne ugovore”, navedeno je u tački osam.
Dakle, iako zakon jasno precizira da se administrativne table mogu postaviti najmanje 50 metara od granične linije, konačno utvrđivanje same granične linije zavisi od dogovora sa susjednim državama.