Nakon objave zvaničnih podataka o fiskalnom prometu u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine, nekoliko općina i gradova najavilo je zahtjev za izuzeće od tzv. neradne nedjelje.

Tim povodom oglasio se federalni ministar trgovine Amir Hasičević, reagujući na izjave lokalnih vlasti koje tvrde da su, mjesec i po nakon primjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, pretrpjele velike finansijske gubitke.

Kako je istakao, zvanični podaci Porezne uprave Federacije pokazuju da je „u 2024. godini ukupan trgovinski promet bio veći za 244,8 miliona KM u odnosu na 2023. godinu, dok je u decembru 2024. promet porastao za 22 miliona KM u poređenju s istim mjesecom prethodne godine.”

Ministar također naglašava da je inflacija u Federaciji prošle godine bila na rekordno niskom nivou u posljednjih pet godina, sa prosječnom stopom od 1,43 posto.

“Ne vjerujem da građani ove zemlje imaju kratko pamćenje. Podsjećam da smo 2022. godine imali inflaciju od 17,6 posto, 2023. se spustila na 6,5 posto, a u 2024. prosječna inflacija u FBiH iznosila je 1,43 posto”, naveo je Hasičević.

Dodao je da je došlo do pada izvoza bh. proizvoda, posebno u zemlje EU, za 14,5 posto, što je moglo uticati na poslovanje izvozno orijentisanih firmi. Međutim, ističe da taj gubitak ne treba pripisivati neradnoj nedjelji.

Iz Ministarstva podsjećaju da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje potekla od trgovačkih radnika, kojih u Federaciji ima 86.000. Preko 70 posto zaposlenih u trgovini su žene, kojima je cilj bio osigurati dan za porodicu i djecu koja nedjeljom ne idu u školu.

“Svakodnevno nam stižu poruke radnica koje su konačno dočekale da provedu porodični ručak sa svojim najbližima, što godinama nije bio slučaj”, kaže ministar.

Naglašava da je odluka o neradnoj nedjelji donesena nakon godinu i po dugih konsultacija, analiza i rasprava, te da su je podržali poslodavci, potrošači, ministri u Vladi FBiH i federalni parlamentarci.

“Nećemo pristati na manipulacije onih koji tvrde da im je neradna nedjelja smanjila promet i da su upravo tog dana zarađivali milione. Ako su i ostvarivali toliki profit u samo jednom danu, zašto im je onda teško palo povećanje minimalne plate na 1.000 KM?” pita Hasičević.

Federalno ministarstvo trgovine provelo je analizu prometa u svakoj općini i gradu Federacije, a rezultati pokazuju da finansijski gubici nisu glavni razlog kritika na račun neradne nedjelje.

“Kritike dolaze od istih onih koji su tvrdili da su trgovine masovno zatvarane, radnici otpuštani i dragstori naglo otvarani, bez ijednog konkretnog podatka koji bi to potvrdio. Na takve tvrdnje odgovorit ćemo činjenicama”, poručuje ministar.

Dodaje da, iako je u pojedinim općinama došlo do pada prometa, to se uglavnom desilo u martu, septembru, oktobru i novembru 2024. godine, što se ne može povezati s uvođenjem neradne nedjelje.

Hasičević ističe da će se pravi efekti ove mjere moći procijeniti tek nakon tri do šest mjeseci, te da će, ukoliko ekonomski pokazatelji budu negativni, biti otvoren dijalog o pronalaženju najboljeg rješenja.

Takođe, upozorava da Porezna inspekcija u Federaciji i dalje bilježi trgovce bez fiskalnih kasa i slučajeve neizdavanja računa, dok u svakoj kontroli zatekne najmanje 10 posto neprijavljenih radnika. Borba protiv sive ekonomije ostaje prioritet Ministarstva trgovine i Vlade FBiH, prenosi Klix.