Švicarska je izrazila spremnost da ugosti sastanak na visokom nivou između novoizabranog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i predsjednika Rusije Vladimira Putina, izjavio je Nicolas Bideau, šef komunikacija švicarskog ministarstva vanjskih poslova, za list Le Temps.
Prema navodima ovog medija, Bideau je spomenuo globalni mirovni samit održan u Švicarskoj u junu, napominjući da su Ukrajina, Rusija i SAD nakon tog događaja redovno informirane o spremnosti Švicarske da podrži diplomatske inicijative.
“Nakon samita u Bürgenstocku, Ukrajina, Rusija i SAD su redovno obavještavane o našoj spremnosti da pružimo podršku diplomatskim naporima za postizanje mira”, kazao je Bideau, prenosi Le Temps.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada je Kremlj izrazio spremnost za sastanak s Trumpom radi dogovora o okončanju rata u Ukrajini. Ipak, konkretni planovi i datum još nisu utvrđeni, a Moskva je naglasila da će svaki sastanak licem u lice biti moguć tek nakon Trumpove inauguracije 20. januara.
Trump je najavio da namjerava dovesti Kijev i Moskvu za pregovarački stol kako bi se brzo okončao rat koji ulazi u treću godinu. Ranije ove sedmice, izjavio je da se rade dogovori za sastanak s Putinom.
Novoizabrani predsjednik također je istakao da su mirovni prijedlozi još u fazi razrade. Međutim, Rusija je već odbacila prijedlog iz Trumpovog tima koji uključuje zamrzavanje linija fronta, odlaganje pristupa Ukrajine NATO-u za 20 godina i razmještanje evropskih mirovnih snaga na terenu.
Jedna od prepreka sastanku Trump-Putin mogla bi biti nalog za hapšenje izdat od strane Međunarodnog krivičnog suda u martu 2023. godine, zbog Putinove navodne uloge u prisilnoj deportaciji ukrajinske djece u Rusiju.
Prema ukrajinskim podacima, više od 19.500 ukrajinske djece prisilno je deportovano u Rusiju od početka rata, a manje od 400 ih je vraćeno u Ukrajinu.
Kao potpisnica Rimskog statuta, Švicarska ima zakonsku obavezu uhapsiti Putina. Ipak, prema pisanju Le Tempsa, Bideau je izjavio da Savezno vijeće ima ovlasti da odobri izuzetke u situacijama koje uključuju mirovne pregovore.
Ova inicijativa za poticanje pregovora dolazi u trenutku kada i Kijev i Moskva nailaze na sve veće izazove. Ukrajinske snage suočene su s manjkom ljudstva i sve neizvjesnijom zapadnom podrškom pod Trumpovom administracijom, dok Rusija trpi posljedice rastuće inflacije i gubitaka u sukobu, čije se žrtve procjenjuju na 600.000 do 800.000 mrtvih i ranjenih, više nego u svim sukobima Moskve nakon Drugog svjetskog rata.