Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH, Kemal Hrnjić (NiP), objasnio je razloge zbog kojih smatra opravdanom odluku entitetske vlade da minimalnu platu poveća sa 620 na 1.000 KM. Istakao je da se kao bivši predstavnik poslodavaca i sadašnji član Vlade osjeća obaveznim da se oglasi po ovom pitanju. Hrnjić naglašava da se uvijek zalagao za povećanje minimalne plate, te da je ponosan na dosljednost koju je pokazao u proteklih 20 godina. “Kao menadžer jedne kompanije u BiH, još u decembru 2019. sam se pred Savezom samostalnih sindikata BiH obavezao da će minimalna plata u toj kompaniji iznositi 1.000 KM. To sam ispunio prije pet godina,” rekao je Hrnjić. Dodao je da razumije zabrinutost poslodavaca, ali ne podržava njihov stav da je zaustavljanje rasta minimalne plate jedno od njihovih najznačajnijih postignuća. Uputio im je i pitanje:
“Zašto u proteklih deset godina niste povećavali minimalnu platu barem za 50 KM godišnje? Da jeste, danas ne bismo imali ovu raspravu.”
Ministar je saglasan da je neophodna sveobuhvatna porezna reforma koja bi olakšala poslovanje privrednicima, te je pozvao na ubrzanje njenog sprovođenja. Podsetio je i da je Vlada najavila finansijsku pomoć kompanijama za isplatu minimalca od 1.000 KM dok se reforma ne provede.
Hrnjić je iznio podatke koji, prema njegovom mišljenju, podržavaju odluku o povećanju minimalne plate:
- FBiH ima preko 25.000 privrednih društava, što predstavlja rast od 1.500 u pet godina.
- Preko 50% tih društava djeluje u prerađivačkoj industriji i trgovini.
- Do oktobra 2024. u FBiH je zaposleno 551.291 osoba, od kojih 120.000 prima minimalac, a 270.000 ima platu manju od 1.000 KM.
- Prihodi privrednih društava u 2023. godini iznosili su 69,4 milijarde KM, što je porast od 1,4 milijarde KM u odnosu na 2022.
- Više od 17.000 kompanija ostvarilo je dobit od 5,3 milijarde KM, dok je profit po radniku u 2022. iznosio 10.788 KM, što je duplo više nego 2018.
Hrnjić je podsjetio da je Vlada dva puta omogućila poslodavcima finansijsku pomoć za radnike bez dodatnih nameta, ali je naglasio da je većinu te pomoći iskoristio javni sektor, dok je privatni sektor bio manje uključen. “Nova odluka će koštati između 110 i 120 miliona KM, što nije značajna razlika u odnosu na prethodne pomoći, uzimajući u obzir prihode i profite kompanija,” zaključio je. Na kraju, ministar je podvukao da povećanje minimalne plate nije samo socijalno, već i ekonomsko pitanje jer će te plate biti potrošene unutar BiH, dobrim dijelom kod samih poslodavaca, prenosi Klix.