ekstremizam

Napad u Bosanskoj Krupi, gdje je maloljetnik nožem usmrtio jednog policajca i teško ranio drugog, podstakao je ozbiljnu zabrinutost o radikalizaciji mladih u Bosni i Hercegovini. Ovaj slučaj poziva na dublje istraživanje različitih oblika radikalizacije, koji uključuju utjecaj ekstremnih religijskih i nacionalističkih zajednica. Dok sigurnosne agencije i pravosuđe nastoje pratiti ekstremizam, zakonodavni okvir, koji reguliše rad s maloljetnicima uključenim u ekstremističke aktivnosti, često otežava pravosudnim organima preventivno djelovanje i odgovarajuće sankcije.

Selefijske zajednice i izolacija mladih

Selefijske zajednice, koje su se značajno proširile u ruralnim dijelovima BiH nakon rata, predstavljaju jedinstveni izazov za rad organa reda. Ove zajednice, u kojima su mnoga djeca podložna izolaciji i strogoj indoktrinaciji, mogu potencijalno oblikovati mlade u smjeru radikalnih ideologija. Mnogi mladi koji odrastaju u ovim sredinama razvijaju duboko nepovjerenje prema institucijama, što ih može učiniti podložnima ekstremizmu.

Iako mnoge selefijske zajednice insistiraju da njihova vjera ne podržava nasilje, pojedini slučajevi su pokazali da se u ovim zajednicama ponekad prenose ekstremne ideje. Upravo zbog ovih rizika, agencije za provođenje zakona prate aktivnosti selefijskih grupa, ali zakon ograničava mogućnost preventivnog djelovanja, posebno kad su maloljetnici u pitanju.

Nacionalistički ekstremizam: Četnički pokreti i druge radikalne grupe

Nacionalističke radikalne grupe, uključujući četničke pokrete, prisutne su i u BiH, posebno u entitetu Republika Srpska. Kroz organizacije i neformalne grupe, one veličaju nacionalističku prošlost i negiraju suverenitet BiH, predstavljajući ozbiljnu sigurnosnu prijetnju. Radikalizacija mladih u ovim sredinama često se odvija putem društvenih mreža, kroz sadržaje koji glorifikuju nasilje i mržnju prema drugim etničkim skupinama.

U ovakvim okolnostima, policijske i obavještajne agencije suočavaju se sa značajnim izazovima u praćenju i sprečavanju aktivnosti ovih grupa. Pojedini oblici nacionalističkog ekstremizma često se teško prepoznaju, jer ih prikrivaju politički i kulturni simboli, što zahtijeva temeljite zakonske reforme kako bi se definisale specifične smjernice za djelovanje.

Zakonske smjernice i uloga pravosuđa

Uprkos izazovima, Bosna i Hercegovina ima zakonski okvir koji omogućava procesuiranje maloljetnika, iako je prema Krivičnom zakonu FBiH maloljetnicima mlađim od 16 godina ograničena primjena kazni za teška krivična djela. Umjesto zatvorske kazne, zakon predviđa upućivanje u specijalizirane ustanove ili odgojno-popravne domove, što omogućava jedino djelomično odgovarajuće kažnjavanje u slučaju težih delikata, poput terorizma.

Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma nalaže institucijama obavezu praćenja aktivnosti koje potencijalno vode ka finansiranju ekstremizma, dok specijalizirani timovi u policijskim agencijama za borbu protiv terorizma sarađuju s tužilaštvima kako bi se ove prijetnje pravovremeno prepoznale i zaustavile. Međutim, organi zakona često se suočavaju s ograničenjima kada maloljetnici upleteni u ovakve slučajeve ne spadaju pod krivičnu odgovornost, čime su dodatno otežani postupci za suzbijanje ekstremizma.

Smjernice za djelovanje organa zakona i reda

Zbog ovih ograničenja, preporuke stručnjaka i zakonodavnih tijela sve više naglašavaju potrebu za preventivnim pristupom. Smjernice za policijske i pravosudne organe uključuju:

Poboljšanje ranog prepoznavanja radikalizacije – Edukacija i obuka policijskih službenika o prepoznavanju znakova radikalizacije i prepoznavanju rizika u ranim fazama.

Saradnju između škola i policije – Škole i centri za socijalnu skrb mogli bi imati ključnu ulogu u prepoznavanju ekstremističkih tendencija kod maloljetnika i upozoravanju nadležnih organa.

Unapređenje rehabilitacionih programa – Kao što zakon predviđa odgojne mjere za maloljetnike, neophodno je poboljšati sadržaj rehabilitacionih programa u domovima i uspostaviti saradnju s nevladinim sektorom u procesu resocijalizacije.

Pojačana prisutnost na mrežama – Policijske agencije bi trebale intenzivnije pratiti radikalne grupe na društvenim mrežama, kao i grupe na internetu koje propagiraju nasilje i ekstremizam.

Kreiranje specijalnih zakona za borbu protiv radikalizacije mladih – Ovaj zakon bi omogućio sigurnosnim agencijama jače i fokusiranije preventivne mjere prema maloljetnicima u slučajevima radikalizacije.

    Stravičan zločin i čin terorizma u Bosanskoj Krupi, iako tragičan, pokazuje potrebu za reformama u zakonodavstvu i pojačanu saradnju svih institucija.