Od crvene MAGA kape do plavog Kongresa: može li političko prijateljstvo s Trumpom nadživjeti izborni poraz Republikanaca?
Postoje putovanja na kojima čovjek promijeni vremensku zonu, a postoje i ona na kojima mu se, dok avion slijeće, promijeni politička stvarnost. Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, ovih je dana otputovao u Sjedinjene Američke Države s velikim očekivanjima od republikanske Amerike Donalda Trumpa. Međutim, američki birači su mu, izgleda, pripremili prilično neočekivanu dobrodošlicu.
Dok je Dodik ponosno demonstrirao svoju bliskost s pokretom MAGA, demokrati su na međuizborima 3. novembra osvojili većinu u oba doma američkog Kongresa.
I tako je Dodik, barem simbolično, krenuo u jednu Ameriku, a stigao u drugu.
Trump ostaje predsjednik, ali Kongres mijenja političku računicu
Prema izvještajima Reutersa i Associated Pressa od 4. novembra, Demokratska stranka osvojila je kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, uključujući iznenađujuće pobjede u tradicionalnim republikanskim uporištima poput Teksasa, Kansasa i Južne Karoline.
Američki birači su, između ostalog, izrazili nezadovoljstvo ratom protiv Irana, visokim troškovima života i politikom Trumpove administracije.
Posebnu simboliku ima činjenica da je Predstavnički dom još 3. juna usvojio rezoluciju kojom je zatraženo povlačenje američkih snaga iz sukoba s Iranom bez daljnjeg odobrenja Kongresa. Tadašnja tijesna većina od 215 prema 208 glasova nagovijestila je ozbiljne političke podjele.
Novembarski izbori te podjele pretvaraju u novu institucionalnu ravnotežu.
Trump ostaje predsjednik, s izvršnim ovlaštenjima i pravom veta, ali od januara 2027. suočavat će se s Kongresom u kojem demokrati mogu pokretati istrage, nadzirati administraciju, kontrolisati zakonodavnu agendu i u Senatu blokirati pojedina imenovanja.
Za političare koji svoju međunarodnu strategiju zasnivaju na ličnim vezama s američkim predsjednikom to predstavlja značajnu promjenu okolnosti.
Mar-a-Lago nije Bijela kuća, a fotografija nije vanjska politika
Dodik je svoj odlazak u SAD predstavio kao priliku za susrete s važnim američkim političkim ličnostima.
Prema najavama, trebao bi prisustvovati skupu konzervativnog pokreta CPAC na Floridi, s centralnom večerom 5. novembra u Trumpovom kompleksu Mar-a-Lago.
Nema ničeg spornog u susretima s američkim republikancima. Međutim, postoji velika razlika između prisustva privatnom političkom skupu, pristupa američkim institucijama i stvarnog utjecaja na državnu politiku SAD-a.
U svijetu političkog marketinga fotografija s poznatim američkim političarem može vrijediti mnogo. U svijetu američkog ustavnog sistema ona, ipak, ne predstavlja ni zakon, ni rezoluciju, ni međunarodni sporazum.
MAGA kapa može otvoriti vrata političkog prijema, ali ne može zamijeniti većinu u Kongresu.
Posebno zanimljivo zvuči Dodikova poruka Bošnjacima “da ih nema u Mar-a-Lagu i Miamiju, niti će ih biti”.
Kao da se međunarodni položaj jednog naroda mjeri brojem pozivnica za privatne političke večere.
Srećom, međunarodno pravo ne piše se na Floridi uz koktele, niti se ustavni položaj Bosne i Hercegovine određuje prema rasporedu sjedenja na gala večeri.
Hoće li demokrati otvoriti pitanje Dodikovih američkih veza?
Ovdje dolazimo do suštine političkog problema.
Dodik je godinama bio predmet američkih sankcija zbog postupaka koje su američke vlasti povezivale s korupcijom i podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Trumpova administracija je u oktobru 2025. ukinula sankcije, što je predstavljalo značajan zaokret američke politike.
Američki magazin The Atlantic nedavno je pisao o lobističkim aktivnostima Republike Srpske i vezama s utjecajnim osobama iz Trumpovog političkog okruženja.
Nova demokratska većina mogla bi otvoriti nekoliko osjetljivih pitanja:
1. Pod kojim okolnostima su ukinute američke sankcije Dodiku i povezanim osobama?
2. Kakvu su ulogu imali lobisti i politički posrednici?
3. Jesu li američke institucije dosljedno štitile Dejtonski mirovni sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine?
4. Da li su privatni politički kontakti utjecali na službene odluke američke administracije?
5. Treba li preispitati politiku prema političkim akterima koji zagovaraju secesiju ili osporavaju ustavni poredak BiH?
To su legitimna pitanja mogućeg parlamentarnog nadzora, a ne dokazi da je bilo nezakonitog postupanja.
Ipak, važno je naglasiti da pobjeda demokrata sama po sebi ne znači automatski povratak sankcija. Takva odluka zahtijevala bi odgovarajuću pravnu i institucionalnu proceduru.
Dodikova bliskost s Republikancima postaje politički dvosjekli mač
Dodikove veze s republikanskim i MAGA krugovima neće nestati zbog jednog izbornog rezultata.
Trump ostaje u Bijeloj kući, a Republikanci zadržavaju značajan utjecaj u američkoj politici. Međutim, nova većina u Kongresu otvara prostor za snažniji nadzor nad vanjskopolitičkim odlukama administracije.
Za Dodika se tako pojavljuju tri moguća scenarija.
Prvi – nastavak oslanjanja na Trumpa. Dodik može pokušati dodatno učvrstiti odnose s predsjedničkim okruženjem, računajući da izvršna vlast zadržava ključnu ulogu u američkoj diplomatiji.
Drugi – pojačan pritisak Kongresa. Demokratski odbori mogli bi pokrenuti saslušanja o politici prema Zapadnom Balkanu, lobiranju, sankcijama i poštivanju Dejtonskog sporazuma. To bi moglo suziti prostor za političke ustupke Dodiku.
Treći – promjena dugoročne strategije. S obzirom na predsjedničke izbore 2028. godine, Dodik bi mogao pokušati uspostaviti kontakte i izvan MAGA krugova, kako njegova pozicija u Washingtonu ne bi zavisila isključivo od jedne političke grupacije.
Nijedan od tih scenarija nije izvjestan, ali svaki pokazuje koliko je rizično međunarodne odnose graditi prvenstveno na ličnim političkim simpatijama.
Bosna i Hercegovina nije gost na privatnoj zabavi
Za Bosnu i Hercegovinu mnogo je važnije kakvu će politiku voditi američke institucije nego ko je pozvan na večeru u Mar-a-Lago.
SAD su jedan od ključnih međunarodnih garanata dejtonskog mirovnog okvira. Njihova politika prema BiH ne može se svesti na odnose Dodika s Trumpom, kao što se ni interesi Bosne i Hercegovine ne mogu poistovjetiti s Demokratskom strankom.
Nova kongresna većina predstavlja priliku za snažniji institucionalni dijalog o zaštiti ustavnog poretka, vladavini prava, borbi protiv korupcije i stabilnosti Zapadnog Balkana.
Ali tu priliku bosanskohercegovačka diplomatija mora prepoznati i konkretno iskoristiti.
Jer ozbiljna država ne čeka da joj neko pošalje pozivnicu za političku zabavu. Ona gradi odnose s institucijama, bez obzira na to ko trenutno ima većinu.
Od crvene kape do plavog Kongresa
Najveća ironija Dodikovog američkog putovanja nije u tome što je stigao u trenutku republikanskog izbornog poraza.
Ironija je u tome što je svoju političku snagu pokušao demonstrirati upravo bliskošću s pokretom čija je dominacija nad američkim Kongresom završena.
Naravno, izborni rezultat ne znači kraj Trumpove vlasti, niti automatski kraj Dodikovog utjecaja među republikancima.
Ali znači da će politički dogovori u Washingtonu od januara zahtijevati mnogo više od pozivanja na predsjednikovo ime.
Dodik je možda dobio priliku da se fotografiše u Trumpovom političkom društvu, ali su američki birači upravo odlučili da Trump više neće imati republikansku većinu u Kongresu.
I dok se na Floridi budu razmjenjivali osmijesi, rukovanja i obećanja, u Washingtonu će se pripremati nova raspodjela političke moći.
Možda će Dodik iz Amerike ponijeti još nekoliko fotografija, poneku crvenu kapu i novu priču o međunarodnom uspjehu.
Ali fotografije ne glasaju u Senatu.
A američki birači su upravo glasali.
doc.dr.sc.Edin Garaplija,