Ozbiljne optužbe bez reakcije pravosuđa
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine već danima ne reaguje na javno iznesene tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je u više navrata izjavio da je preko posrednika nuđen i dat novac sutkinji Suda BiH Seni Uzunović, odnosno njenim rođacima. Ove tvrdnje odnose se na postupanje u okviru prvostepene presude kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Najnovija izjava predsjednika RS-a u kojoj praktično priznaje davanje novca, odnosno “davanje dara i drugih oblika koristi”, nije naišla ni na kakvu reakciju nadležnih tužilačkih organa. Dodik je, gostujući na RTRS-u, otvoreno rekao da je „tražena usluga“ i da su „rođaci sutkinje imali benefite“, što implicira da je došlo do nagodbe koja bi mu eventualno išla u korist. Međutim, presuda kojom je osuđen pokazuje suprotno – nije mu udovoljeno, barem ne u konačnom ishodu.
Tužilaštvo ignoriše prijavu i upite
Portal Raport je još 16. jula uputio upit Tužilaštvu BiH, tražeći odgovor na pitanje da li su pokrenute istražne radnje i da li su akteri u ovom slučaju saslušani. Do danas, odgovor nije stigao. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da sutkinja Uzunović, iako je prijavila Dodika za lažno prijavljivanje i tražila ispitivanje njegovih izjava, nikada nije pozvana niti kontaktirana u vezi sa svojom prijavom.
Ova šutnja Tužilaštva izaziva opravdanu sumnju u selektivnu pravdu, naročito kada su u pitanju visoki politički funkcioneri. U konkretnom slučaju, riječ je o direktnim, javno izgovorenim optužbama koje, prema svim pravnim standardima, zahtijevaju hitnu provjeru i postupanje.
Dodik javno priznao krivično djelo
U izjavi datoj na javnom servisu RTRS, Dodik je rekao:
– Tražena je usluga, koju je dobila. Rođaci njeni koji su to tražili imali su benefite.
Ova izjava direktno ukazuje na moguće krivično djelo davanja mita, što je jasno propisano krivičnim zakonima BiH. Iako nije precizirao ko je tačno primio novac ni kako je prenesen, sam sadržaj izjave predstavlja ozbiljan osnov za hitno postupanje Tužilaštva.
Ipak, umjesto promptnog reagovanja, Tužilaštvo BiH ostaje nijemo. Javnost i mediji već danima ukazuju na potrebu transparentnosti i odgovornosti institucija, naročito kada su u pitanju ovako teške optužbe protiv osobe koja obavlja najvišu funkciju u jednom od entiteta.
Ko kontroliše pravosuđe?
Postavlja se pitanje zašto pravosudne institucije šute i zašto nema pokretanja istrage. U BiH, gdje je vladavina prava već godinama predmet kritika međunarodne zajednice, ovakve situacije dodatno urušavaju povjerenje građana u nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema.
U međuvremenu, Milorad Dodik i dalje nastavlja s javnim nastupima u kojima tvrdi da je presuda politički motivisana, dok paralelno iznosi izjave koje sugerišu postojanje zakulisnih dogovora i upliva novca u rad pravosuđa.
Ako Tužilaštvo BiH ne reaguje, ostaje otvoreno pitanje – je li vladavina prava u Bosni i Hercegovini potpuno kapitulirala pred političkom moći?