Trideset godina od Dejtonskog sporazuma: “Paradoksalni mir” BiH pod pritiskom vlastitog Ustava
U povodu 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ugledni američki magazin Foreign Policy objavio je detaljnu analizu političke situacije u Bosni i Hercegovini, ocijenivši sporazum kao “najparadoksalniji savremeni mirovni dogovor”.
Dejton – kraj rata, ali i početak duboke političke krize
Sporazum je okončao najkrvaviji rat u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, ali je uspostavio sistem duboke etničke podjele vlasti koji, kako navodi autor, BiH i danas drži na ivici političke paralize i mogućeg sukoba. Glavni problem, kako ističe tekst, leži u Aneksu IV Dejtonskog sporazuma – Ustavu BiH, koji je i danas na snazi.
Ustav – izvor političke disfunkcije
U tekstu se naglašava da je Ustav stvoren kako bi se zaraćenim stranama dala politička moć u zamjenu za prekid rata. Iako je to kratkoročno omogućilo mir i reintegraciju zemlje, dugoročno je stvorilo disfunkcionalan sistem u kojem nacionalističke elite, putem mehanizama veta, mogu blokirati reforme i učvrstiti svoju moć.
Međunarodna zajednica se povukla prerano
Između 1996. i 2006. BiH je ostvarila značajne reforme – jedinstvenu valutu, oružane snage, registarske oznake i državni porezni sistem. Međutim, tada se međunarodna zajednica počela povlačiti, procijenivši (pogrešno) da je posao završen. Rezultat: nacionalističke snage u BiH počele su razgrađivati postignuto.
Evropski sud i presude bez efekta
Evropski sud za ljudska prava više puta je presudio da su ključni dijelovi Ustava BiH diskriminatorni – naročito prema građanima koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Međutim, niti jedna ozbiljna ustavna reforma nije sprovedena, jer, kako piše autor, političke elite u BiH ne žele sistem koji bi umanjio njihovu moć.
Dodik i prijetnja urušavanja države
Kao najočitiji primjer destrukcije sistema, Foreign Policy navodi Milorada Dodika, kojeg opisuje kao secesionističkog vođu s bliskim vezama s Putinom i Vučićem. Posebno se ističe njegova uredba o zabrani rada državnih institucija na teritoriji RS-a, što autor ocjenjuje kao direktno kršenje Dejtona i prijetnju institucionalnom kolapsu.
Rješenje – reforma, ne ukidanje
Magazin predlaže da se rješenje traži u reformi Ustava BiH, a ne njegovom ukidanju. Ključ leži u formiranju široke proevropske koalicije unutar Parlamenta BiH, uz podršku opozicionih snaga u RS i među Hrvatima, a zatim i u angažmanu SAD-a i EU.
Aprilskim paketom do promjene
Jedan od modela mogao bi biti modernizovana verzija neuspjelog Aprilskog paketa iz 2006. godine – prijedlog ustavne reforme koji je tada zamalo prošao. Fokus bi, po autoru, trebao biti na stvaranju funkcionalnog, odgovornog i demokratskog sistema vlasti, a ne na teritorijalnoj reorganizaciji.
Zaključak: promjena je moguća, ali potrebna je odlučnost
Foreign Policy poručuje da je reforma teška, ali nužna – ne samo zbog stabilnosti BiH, nego i šireg interesa Zapada. “Ako se BiH ostavi da stagnira, rizik od sukoba ponovo raste. Ignorirati problem nije realna opcija,” zaključuje se u analizi.