Iako se prije četiri mjeseca povukao s funkcije i prestao dolaziti na posao, Darko Ćulum i dalje formalno obavlja dužnost direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Razlog je to što njegova ostavka, koju je podnio nakon što je to od njega zatražio lider SNSD-a Milorad Dodik, nikada nije bila zvanično razmotrena niti usvojena na nivou Vijeća ministara BiH. Zbog toga se Ćulum u međuvremenu predomislio i ponovo počeo dolaziti na svoje radno mjesto, iako je već bio faktički u statusu penzionera.
Ovaj slučaj pokrenuo je i raspravu u Nezavisnom odboru Parlamentarne skupštine BiH, tijelu koje daje prijedloge za imenovanje i razrješenje rukovodilaca državnih policijskih agencija. Na glasanju o inicijativi za Ćulumovu smjenu, tri člana odbora bila su “za”, četiri suzdržana, a jedan protiv. Predsjednik Nezavisnog odbora, Enes Obralija, potvrdio je da je inicijativa bila jasna i odnosila se na smjenu, ali da većina članova nije željela dati podršku. “Oni smatraju da to nije normalna situacija, ali nisu bili spremni da glasaju za smjenu. Moj stav je jasan – zakon je zakon i trebalo se postupiti po njemu”, poručio je Obralija.
On je još u julu naglašavao da nije prihvatljivo da se Ćulum vrati na čelo SIPA-e nakon višemjesečnog odsustva i činjenice da je prethodno sam podnio ostavku. Ipak, zbog nedjelovanja Vijeća ministara, ni njegova ostavka ni prijedlozi o imenovanju novog direktora i zamjenika SIPA-e nisu uopće stavljeni na dnevni red.
Situaciju dodatno komplikuje slučaj Ćulumovog zamjenika, koji je u međuvremenu razriješen dužnosti na vlastiti zahtjev, a zatim pobjegao iz BiH nakon što je saznao da mu prijeti hapšenje zbog umiješanosti u organizovani kriminal. On se danas nalazi u Hrvatskoj i nedostupan je pravosudnim organima BiH.
Cijeli slučaj Darka Ćuluma ocjenjuje se kao presedan i nezapamćen primjer institucionalnog zastoja i pravne konfuzije u BiH. Dok je s jedne strane riječ o čovjeku koji je zvanično podnio ostavku i trebao biti razriješen, s druge strane, zbog inertnosti vlasti i Vijeća ministara, on i dalje obavlja funkciju prvog čovjeka najvažnije istražne agencije u zemlji. Ovaj pravni vakuum ozbiljno narušava kredibilitet državnih institucija i dodatno produbljuje nepovjerenje javnosti u funkcionisanje sistema.