Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine na nedavnoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća uputio je zahtjev Vladi Federacije BiH da razmotri donošenje nove odluke o visini minimalne plate. Prema ovom prijedlogu, minimalna plata u FBiH bi sa sadašnjih 1.000 KM trebala biti povećana na 1.200 KM. Sindikati smatraju da trenutni iznos više ne može pratiti rast troškova života, inflaciju i opće poskupljenje osnovnih životnih namirnica.
Osim jedinstvenog povećanja minimalca, sindikati su predložili i model diferenciranih minimalnih plata u zavisnosti od stepena stručne spreme. Tako bi minimalna plata za radnike sa osnovnom školom iznosila 1.200 KM, za one sa srednjom stručnom spremom 1.400 KM, dok bi radnici s visokom stručnom spremom imali zagarantovan minimalni iznos od 1.600 KM. Očekuje se da Vlada FBiH konačnu odluku donese do kraja godine, što dodatno pojačava neizvjesnost među poslodavcima i radnicima.
Podsjećanja radi, Vlada FBiH ima nekoliko mogućih opcija – da zadrži postojeći minimalac od 1.000 KM, koji je uveden prošle godine, ili da se odluči na novo povećanje na 1.200 KM. Prošlogodišnje povećanje izazvalo je brojne reakcije i probleme u privredi, zbog čega se i sada postavlja pitanje hoće li sličan scenario biti ponovljen.
Ekonomski analitičari upozoravaju da svako povećanje plata mora biti pažljivo planirano. Igor Gavran ističe da povećanje minimalne plate može imati pozitivne efekte za radnike, ali samo ako se paralelno provede smanjenje doprinosa. U suprotnom, postoji rizik da poslodavci neće moći podnijeti dodatno finansijsko opterećenje, što može dovesti do otpuštanja radnika ili rasta sive ekonomije. Gavran naglašava da bi prava fiskalna reforma trebala obuhvatiti cjelokupan sistem, a ne parcijalna rješenja.
S druge strane, upozorava i na moguće negativne posljedice diferencijacije plata isključivo na osnovu stručne spreme, bez uzimanja u obzir stvarnog posla koji radnik obavlja. Takav pristup, prema njegovim riječima, može dovesti do nelogičnih situacija i dodatnih problema u praksi.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je privreda već dovoljno opterećena, te da bi novo povećanje minimalne plate dodatno pogoršalo stanje. Ističe da se povećanjem minimalca automatski povećavaju i doprinosi i porezi, što predstavlja ozbiljan teret za poslodavce, naročito u situaciji kada su mnogi poslovni ugovori već zaključeni.
Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomista, naglašava da se ekonomska politika ne može graditi isključivo na minimalnoj plati. Prema njegovim riječima, radnici koji primaju minimalac, bez obzira na iznos, često ostaju nezadovoljni i prvi napuštaju zemlju. Smatra da je ključ u stabilnim, tržišno određenim platama koje prate inflaciju i stvarnu vrijednost rada.
Na kraju se oglasio i premijer FBiH Nermin Nikšić, koji je poručio da predloženi iznos od 1.200 KM trenutno nije realan. Prema njegovim riječima, Vlada će se voditi formulom za usklađivanje, podsjećajući da je prošlogodišnje povećanje minimalne plate predstavljalo svojevrsnu „šok terapiju“ zbog izostanka dogovora u ranijem periodu.