Predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Cvijanović, uputila je obraćanje tokom svečane večere NATO Parlamentarne skupštine, održane povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u gradu Daytonu.
– Gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Parlamentarne skupštine NATO-a, poštovane kolege, šefovi država, cijenjeni gosti,
Obraćam vam se s dubokim poštovanjem i osjećajem odgovornosti – upravo ovdje, u Dejtonu, mjestu koje je promijenilo tok naše historije.
Prije trideset godina, Dejtonski sporazum stavio je tačku na razorni rat i uspostavio ustavni okvir za Bosnu i Hercegovinu koji je odražavao tadašnju društvenu realnost. Omogućio je svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta pravo na unutrašnje uređenje u okviru jedne države – navela je, pa nastavila:
– Dejton nije ukinuo naše razlike – već ih je institucionalno prepoznao. Nije nametnuo jedinstvo – već ponudio strukturu. No, ta ravnoteža danas biva narušena – ne voljom građana kroz izbore, već intervencijama neizabranih međunarodnih aktera, koji ovaj sporazum tumače kao fleksibilan dokument podložan proizvoljnoj reinterpretaciji, umjesto kao pravno obavezujući okvir, dogovoren među stranama.
Govoreći dalje, istakla je da je Bosna i Hercegovina posljednje tri decenije često bila tretirana kao eksperiment u izgradnji države.
– Taj pristup vodio nas je iz jedne krize u drugu. Većina intervencija sa strane dešavala se bez dijaloga, bez demokratske procedure i van ustavnog okvira.
Kako je rekla, logično je i primjereno da se upravo ovdje, u Dejtonu, podsjetimo da sporazum nikada nije dao ovlaštenje nijednom neizabranom stranom predstavniku – uključujući visokog predstavnika – da mijenja zakone, suspenduje entitetske ustave ili koristi pravosuđe kao sredstvo eliminacije demokratski izabranih zvaničnika, poput predsjednika RS-a Milorada Dodika, niti da sankcioniše političke stranke. Sve to, kako je istakla, činio je Christian Schmidt, kao i njegovi prethodnici, tokom prethodnih trideset godina.
Posebno je naglasila zabrinutost zbog zloupotrebe pravosudnog sistema, kojim se političko neslaganje tretira kao krivično djelo.
– Pažljivo sam slušala šta su o ovim pitanjima rekli predsjednik Trump, potpredsjednik Vance, sekretar Rubio i zamjenik državnog sekretara Landau. Jasno je da model državnog uređenja koji se u BiH pokušava uspostaviti posljednjih 30 godina nije u skladu s politikom nove američke administracije. Vjerujem da će nam pomoći da očuvamo demokratiju u BiH – demokraciju koja će se temeljiti na zakonu i Ustavu, a ne na dekretima i spoljnim pritiscima – poručila je Cvijanović.
Mi branimo Dejton
Istakla je da dolazi iz Republike Srpske i da želi jasno reći: „Mi ne podrivamo Dejton – mi ga štitimo.“
– Ipak, odbijamo da oni koji ne učestvuju u našim izborima, ne govore naš jezik i ne snose odgovornost za posljedice svojih odluka, odlučuju umjesto nas. Jedan od pokazatelja naše privrženosti Dejtonu jeste i činjenica da je 21. novembar, dan kada je sporazum parafiran, praznik u RS-u, dok se u drugom entitetu taj datum ne obilježava.
Zato smatramo da je neophodno vratiti se izvornim principima sporazuma.
Republika Srpska je spremna da učestvuje u otvorenom, strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ukoliko je potrebno prilagoditi sporazum novim okolnostima, to se mora učiniti zakonitim putem – kroz ustavne amandmane i uz saglasnost svih strana – poručila je.
Također je naglasila da RS vidi strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama kao ključ u oblastima energetike i iskorištavanja kritičnih minerala – uz puno poštovanje transparentnosti i ustavnosti.
Na kraju obraćanja izjavila je:
– Mir 1995. godine bio je moguć jer su sve strane bile ravnopravno uključene i saslušane. I mir 2025. godine zahtijeva isti princip.
Na ovu godišnjicu, prisjetimo se pravog značenja Dejtona: dogovor, ustavnost i međusobno poštovanje. Vratimo se temeljima, da narednih 30 godina budu uspješnije od prethodnih. Hvala vam.