Crni petak: Veliki popusti ili velika prevara? Potrošači sve glasnije upozoravaju na manipulacije
Iako se „Black Friday“ već godinama predstavlja kao dan najvećih popusta i idealna prilika za uštedu, sve je više dokaza da se iza ovog shopping fenomena krije i niz marketinških manipulacija koje potrošače dovode u zabludu. Mnogi građani širom regiona i svijeta tvrde da su navodni popusti zapravo – dobro upakovana prevara.
Brojni trgovci počinju pripreme za Crni petak danima ili sedmicama ranije, a jedan od najčešćih trikova je vještačko povećanje cijena prije objave popusta. Proizvod koji je do jučer koštao 100 KM, „magijom popusta“ tokom Crnog petka bude snižen sa, navodno, 150 KM na 99 KM. Na papiru izgleda kao velika ušteda, ali potrošači koji prate tržište znaju da se radi o istoj ili čak višoj cijeni u odnosu na regularnu.
Drugi čest problem je ograničena dostupnost proizvoda. Reklame obećavaju popuste do 70 posto, ali se po ulasku u radnju ili na web stranicu ispostavi da je snižen tek mali broj artikala, dok je većina kolekcija snižena simbolično – nekoliko posto, ili uopšte nije uključena u akciju. Neki trgovci koriste taktiku “ograničenih zaliha”, stvarajući privid hitnosti kako bi natjerali potrošače da što brže kupuju, iako stvarne zalihe često nisu ni približno tako male.
Sve je više primjedbi i na online trgovine koje tokom Crnog petka privlače kupce agresivnim oglasima, a zatim nude proizvode lošijeg kvaliteta ili uopšte ne poštuju najavljene rokove isporuke. Tako su mnogi kupci prethodnih godina dobili oštećenu robu, pogrešne artikle ili proizvode koji ne odgovaraju opisu. Kada pokušaju ostvariti povrat, susreću se sa komplikovanim procedurama i dugim čekanjem na refundaciju.
Ekonomisti ističu da Crni petak nije izumljen da bi potrošači zaista uštedjeli, nego da bi trgovci ostvarili ogroman promet u kratkom periodu. Psihologija potrošnje tu igra ključnu ulogu – popusti, odbrojavanja i vizualni elementi ostavljaju utisak da se radi o jedinstvenoj prilici koja se ne smije propustiti, iako se isti ili čak bolji popusti često pojavljuju i tokom godine.
Inspekcije u regionu posljednjih godina bilježe povećan broj prijava tokom Crnog petka. Najčešće pritužbe odnose se na lažno oglašavanje, netačne cijene i prodaju robe koja nije ispravna ili koja nikada ne stigne. Potrošačke organizacije pozivaju građane da budu oprezni, da upoređuju cijene unaprijed, te da ne nasjedaju na marketinške trikove.
Zaključak je jasan: iako Crni petak može donijeti određene uštede, u mnogim slučajevima popusti su organizovani tako da potrošači kupuju više, a ne da zaista štede. Zbog toga sve više ljudi smatra da se „najveći dan popusta“ pretvorio u – najveću kupovnu iluziju.