Bosna i Hercegovina bi mogla ostati bez 400 miliona dolara ukoliko izgubi arbitražni spor koji je protiv nje pokrenula kompanija Mittal, a koji se odnosi na ulaganja u Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL).
Indijski biznismen Pramod Mittal je početkom 2023. godine pokrenuo međunarodni arbitražni postupak protiv BiH, pozivajući se na spor oko njegovog angažmana u GIKIL-u. Spor još uvijek traje, a u slučaju nepovoljnog ishoda po BiH, državu bi mogao zadesiti ozbiljan finansijski udar od 400 miliona dolara.
GIKIL je formiran kao rezultat partnerstva između državne firme KHK Lukavac i britanske kompanije Global Infrastructure Holdings Ltd, dok je kasnije kao suosnivač uvedena i Global Steel Holdings Ltd (GSHL).
Vlada Tuzlanskog kantona je 2003. godine, u ime KHK-a, potpisala ugovor o strateškom partnerstvu s GSHL-om, kojim su ovoj firmi prenesena upravljačka prava nad zajedničkim preduzećem. Iako je KHK zadržao 67% vlasničkog udjela, GSHL je preuzeo 51% upravljačkih prava. No, iz Vlade TK su tvrdili da GSHL nikad nije ispunio ugovorene obaveze, posebno kada je riječ o investicijama.
Nasuprot tome, GSHL je tvrdio da su oni ti koji su ulagali i spašavali kompaniju u teškim trenucima.
Problemi su se produbili nakon hapšenja Pramoda Mittala 2019. godine u Lukavcu zbog sumnje da je predvodio kriminalnu grupu koja je iz GIKIL-a nezakonito izvukla više od 21 milion KM. Iako je pušten uz mjere zabrane djelovanja u kompaniji, određeno mu je jemstvo u vrijednosti tri miliona KM i dodatnih 21 milion kroz imovinsko-pravni zahtjev. Nakon puštanja, Mittal i njegovi saradnici napuštaju BiH i postaju nedostupni pravosuđu.
Nakon toga, GSHL i Mittal su sudskim odlukama isključeni iz uprave GIKIL-a, a upravljanje je preuzela domaća strana povezana s tadašnjim političkim strukturama. Smatrajući da su neosnovano uklonjeni iz kompanije u koju su, kako tvrde, najviše ulagali, GSHL i Mittal se pozivaju na bilateralni sporazum o zaštiti investicija između BiH i Indije, za koji tvrde da je prekršen.
Mittal ističe da je godinama finansijski podržavao GIKIL, a kada je kompanija počela ostvarivati profit, isključen je iz odlučivanja, uprkos tome što GSHL formalno i dalje ima 51% upravljačkih prava.
Dodatne komplikacije nastale su zbog dugovanja GIKIL-a prema firmi Stemcor (sada Moorgate). Nakon što GIKIL nije ispunio obaveze, arbitražni sud je 2017. godine presudio isplatu od preko 166 miliona dolara. Budući da dug nije izmiren, britanski Visoki sud pravde je 2018. presudio protiv Mittala i GSHL-a kao garanata, što ih je dovelo do stečaja.
Mittalovi pravnici sada tvrde da je sve posljedica neodgovornog i nezakonitog djelovanja KHK-a i vlasti TK, koji su, kako navode, pokušali izbjeći odgovornost i prenijeti teret na GSHL. U tužbi ističu da su izbačeni upravo kada je GIKIL počeo ostvarivati dobit, a da sadašnja uprava raspolaže prihodima bez znanja i saglasnosti suvlasnika.
S obzirom da GSHL formalno i dalje ima većinska upravljačka prava, Mittal smatra da je odgovornost na državi BiH, koja je dozvolila ovakvo postupanje.
Vlada TK je ranije navela da je tužba neutemeljena i bez validne pravne osnove te da BiH nije prekršila odredbe Sporazuma o unapređenju i zaštiti investicija sa Indijom iz 2006. godine. U odgovoru se navodi da se državni organi BiH nisu miješali u poslovanje GIKIL-a i da su sva ulaganja uredno evidentirana.
I dok se čeka konačna odluka arbitraže, Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice ovog spora. Vijeće ministara BiH je krajem 2023. godine, na prijedlog Pravobranilaštva BiH, odobrilo sredstva u iznosu do 800.000 KM za troškove vođenja međunarodne arbitraže u slučaju tužbe Pramoda Mittala i članova njegove porodice protiv države.