Objavljeni dokumenti: BH Telecom prebacuje ogroman novac marketinškim agencijama iz RS
Milionski budžeti BH Telecoma, javnog preduzeća u vlasništvu Federacije BiH, za oglašavanje dodijeljeni su firmama iz Banje Luke, dok su agencije iz Sarajeva, glavnog grada države i centra Federacije, svedene na gotovo simboličan udio.
To je jasno vidljivo iz zvanične dokumentacije BH Telecoma.
Od ukupno osam firmi koje su potpisale ugovore s BH Telecomom, tri dolaze iz Sarajeva — City Mark Plus d.o.o., Max Media d.o.o. i Tapgset d.o.o. — dok su tri registrovane u Banjoj Luci: Info Media Group d.o.o., Metromedia d.o.o. i Nova oprema d.o.o. Ugovor je sklopljen i s jednim javnim preduzećem, JP Međunarodni aerodrom Sarajevo. Posebno je zanimljivo da se Metromedia d.o.o. pojavljuje i u Sarajevu i u Banjoj Luci, a jedan od osnivača sarajevske firme je Svetoljub Lović iz Beograda, što ukazuje na povezanost s banjalučkom firmom istog imena, piše NAP.
Uslovi javnog poziva bili su izuzetno zahtjevni. Ponuđači su morali dokazati da raspolažu s više od 50 City Light površina, LED oglašavanjem na različitim lokacijama, preko 100 billboard površina te velikim formatima oglašavanja poput superboarda, megaboarda i wallscapea u gradovima širom BiH — Sarajevo, Tuzla, Mostar, Banja Luka i Zenica. Također je traženo oglašavanje putem banderola, unutar i na vanjskim površinama vozila javnog gradskog prijevoza — autobusa, tramvaja i trolejbusa — te na tramvajskim stajalištima.
Poznato je da je Info Media Group iz Banje Luke već ranije uspostavila prisustvo u Sarajevu, naročito u okviru sistema GRAS-a, koristeći LED ekrane i oglasni prostor u vozilima, navodno zahvaljujući podršci pojedinih političkih struktura, među kojima se posebno izdvaja SDP.
Ovakva raspodjela sredstava daleko je od simbolične — firmama iz Republike Srpske odlazi najveći dio budžeta, dok su sarajevske i firme iz Federacije BiH marginalizirane, iako BH Telecom ima sjedište upravo u Federaciji i najveći dio prihoda ostvaruje na njenom teritoriju. Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da su potpuno izostavljene neke od najpoznatijih i najjačih oglašivačkih kompanija iz Federacije, poput Europlakata i drugih, koji godinama aktivno učestvuju u sličnim tenderima.
U dostupnoj dokumentaciji BH Telecoma nema podataka o načinu bodovanja, kriterijima ocjenjivanja ponuda niti obrazloženja zbog čega su odabrane baš ove firme. Odsustvo transparentnosti ozbiljno kompromituje kredibilitet čitavog procesa i otvara prostor za sumnje u regularnost i moguće političke utjecaje.
Posebno zabrinjava što se sve ovo dešava pod rukovodstvom generalnog direktora BH Telecoma, Amela Kovačevića (NIP), koji se u javnosti često predstavlja kao branilac državnih i bošnjačkih interesa. Međutim, kada se dijele milioni konvertibilnih maraka iz javnog budžeta, oni završavaju u firmama iz entiteta čiji politički lideri već godinama negiraju suverenitet Bosne i Hercegovine.
Na kraju ostaje ključno pitanje: da li BH Telecom djeluje u interesu građana Federacije BiH, koji ga finansiraju svojim novcem, ili u interesu privatnih i politički povezanih struktura iz Republike Srpske? Ovo pitanje više nije samo ekonomsko, već i političko, moralno i pravno.