SAD, Bosna

Kada su 1994. godine Američki kongresmen Bob Dol (Robert Bob Dole),  član Republikanske partije i Senator Džoe Bajden (Joe Biden), član Demokratske partije koordiniranom akcijom u Kongresu i Senatu, najvišim zakonodavnim tijelima SAD-a, proveli izglasavanje odluke (Statement) za skidanje embarga na oružje braniteljima Bosne i Hercegovine, Američki narod je nedvosmisleno pokazao da stoji uz Bosanske patriote i njihovu hrabru borbu za nezavisnost.

piše dr.sc Edin Garaplija

Jedinstvenost ova dva politička bloka pri izglasavanju prava na odbranu Bosne i Hercegovine, stavilo je u stranu njihovu stogodišnju političku borbu. Na žalost tadašnje bosansko rukovodstvo predvođeno Alijom Izetbegovićem nije imalo ni pameti a ni mudrosti da iskoristi ovakvu jedinstvenu podršku koja nije zabilješena u političkoj historiji Sjedinjenih Američkih Država.

Kongresmeni i Senatori, prijatelji Bosne i Hercegovine su ostali zatečeni i razočarani ovakvom poluprivatnom odlukom bosanskog rukovodstva koje nije imalo saglasnost Predsjedništva BiH za svoju samovoljnu procjenu. Trebala je puna godina dana i genocid u Srebrenici da američka politika dođe sebi od iznenađujuće odluke Alije i njegovih saradnika. Hvala Bogu, naši prijatelji nisu odustali od nas, pa su u Dejtonu natjerali sve tri suprotstavljene strane na potpis mirovnog sporazuma, čime je stavljena tačka na četverogodišnja ratna razaranja.  

U decenijama koje će uslijediti, bosansko-hercegovačke političke strukture su se polarizirale na jednu ili na drugu stranu američke političke scene, u zavisnosti od aktuelnih geo-političkih zbivanja. Pa tako je polovina države podržavala demokratske a druga polovina republikanske kandidate u SAD-u.

I jedni i drugi su se nadali da će izbor ili reizbor njihovih favorita promijeniti odnose unutar bosanske političke svakodnevnice. Međutim, izbori i predsjednici su se smjenjivali ali je američka politika spram Bosne i Hercegovine ostajala ista, odnosno ni centimetar se nije promijenila od čvrstog opredjeljenja američkog naroda i administracije SAD-a da garantuje mir potpisan u Dejtonu 1995. godine.

Danas, skoro 30 godina poslije, kada su oči čitavog svijeta uperene u pravcu praznika demokratije koji se trenutno istovremeno održava u 50 saveznih država, jedina država na čitavoj zemaljskoj kugli koja može punim plućima udahnuti i ponosno reći da podržava izbornu volju američkog naroda, ma kojem kandidatu ona bude poklonjena, je Bosna i Hercegovina.

Ko god da osvane ujutro kao stari/novi predsjednik SAD-a, neće bitno mijenjati politiku i podršku američkog naroda stabilnosti, nezavisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti naše domovine na njenom putu prema euro-atlantskim integracijama.