Na današnji dan 1993. godine postignut je historijski sporazum o međusobnom priznanju između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). Ovaj sporazum je bio ključan korak ka mirovnom procesu između Izraelaca i Palestinaca, otvarajući put ka potencijalnom okončanju dugotrajnog sukoba. No, danas je situacija i više nego zabrinjavajuća.
U preambuli Sporazuma se kaže: Obje grupe se slažu da je došlo vrijeme da se stane ukraj decenijama konfrontacije i sukoba. Mirovni sporazum koji je čak dobio Nobelovu nagradu – ali mira nije bilo, piše Tagesschau.
Palestinska oslobodilačka organizacija je priznala Izrael 1993. godine Sporazumom iz Osla. Sporazum je predvidio stvaranje jedne palestinske vlasti.
Palestinska vlast je po tom sporazumu trebala dobiti odgovornost za upravu na teritoriju pod svojom kontrolom. Sporazumom je predviđeno povlačenje izraelskih vojnih snaga s područja buduće Palestinske autonomije iz pojasa Gaze i Zapadne obale.
Zatraženo povlačenje priznanja Izraela
Ovaj poziv uslijedio je tokom sastanka između lidera dvaju pokreta u Dohi, u Kataru, gdje je šef političkog ureda Hamasa Ismail Haniyeh ugostio generalnog sekretara Palestinskog islamskog džihada Ziyada al-Nakhalaha i njegovog zamjenika Mohammada al-Hindija.
Delegacije su istaknule “herojsku otpornost palestinskog naroda u suočavanju s eskalirajućim krvoprolićem” koje je počinio Izrael, sistematskim razaranjem u Pojasu Gaze i pokušajima da se zatru svi aspekti ljudskog života.
U svjetlu deklariranog stajališta izraelskog Knesseta kojim se odbija pravo palestinskog naroda na uspostavu nezavisne države, čelnici su pozvali na jedinstveno nacionalno stajalište kako bi se suprotstavili ovim pokušajima istrebljenja Palestine.
Dva pokreta pozvala su vodstvo PLO-a da povuče priznanje Izraela, ponovno potvrđujući pravo palestinskog naroda na uspostavu svoje nezavisne države s al-Qudsom kao glavnim gradom i pravo na povratak za prisilno raseljene i izbjeglice, pisao je tada Klix.
Još prošle godine jedan od tvoraca sporazuma, norveški mirovni radnik Jan Egeland kazao je da je Sporazum iz Osla, koji je imao za cilj da donese “miroljubivuu koegzistenciju” Izraelu i Palestincima, sada mrtav.
Stanje danas – 11 mjeseci od početka sukoba
Hiljade žrtava, nagovještaji prekida sukoba i gotovo godinu dana rata u pojasu Gaze.
Rat je pokrenut šokantnim napadom 7. oktobra na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
UN-ova agencija za palestinske izbjeglice (UNRWA) tvrdi da djeca u Gazi provode šest do osam sati dnevno skupljajući vodu i hranu, noseći veliku težinu i prelazeći pješke velike udaljenosti.
U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.900 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.
Kako prenosi Glas Amerike, šef UN-a za ljudska prava Volker Turk rekao je da je okončanje rata u Gazi “i sprječavanje potpunog regionalnog sukoba apsolutni i hitni prioritet.”
“Znamo da se ratovi prelivaju i na buduće generacije, podstičući ponovljene cikluse mržnje ako njihovi uzroci ostanu neriješeni”, rekao je Turk na sjednici Vijeća za ljudska prava u Ženevi. “Nažalost, rat u Gazi je suštinski primjer.”
Turk je istakao “strašan” napad Hamasa na Izrael, prisilno raseljavanje 1,9 miliona stanovnika Gaze, 101 Izraelac koji se još uvijek drži kao talac u Gazi i “smrtonosne i destruktivne operacije” na Zapadnoj obali koje “pogoršavaju katastrofalnu situaciju”.
Napadi Izraela
Izraelska vojska izvijestila je da je izvršila napade preko noći na zgrade i lansirno mjesto koje koriste militanti Hezbolaha u južnom Libanu, posljednji u prekograničnim sukobima između dvije strane koji su izazvali zabrinutost zbog šireg regionalnog sukoba.
U susjednoj Siriji, državni mediji objavili su da je u izraelskim zračnim napadima ubijeno najmanje 14 ljudi i povrijeđeno 40 osoba.
Udari su bili usmjereni na vojne lokacije u centralnoj Siriji, navodi se u izvještaju.
Izrael rijetko komentariše napade koje izvodi u Siriji, ali je rekao da neće dozvoliti iransko prisustvo u Siriji, što je ključni put za slanje iranskog oružja Hezbolahu u Libanu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će nastaviti rat protiv Hamasovih militanata u Gazi dok sukob ulazi u 12. mjesec, rekavši da je njegova zemlja “okružena ubilačkom ideologijom koju vodi iranska osovina zla.”
Posljednjih dana došlo je do velikih uličnih protesta zbog njegovog vođenja rata, zajedno s njegovim neuspjehom da postigne prekid vatre s Hamasom koji uključuje povratak preostalih talaca koje drži američka teroristička grupa.
Ali Netanyahu je ostalim izraelskim čelnicima rekao da “velika većina građana Izraela… zna da smo u potpunosti posvećeni postizanju ciljeva rata: eliminirati Hamas, vratiti sve naše taoce, osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju za Izrael i da naše stanovnike na sjeveru i jugu sigurno vratimo u njihove domove.”