Ljetne olimpijske igre 2024 (službeni naziv XXXIII olimpijske igre) počinju večeras u Francuskoj. Takmičenje će trajati od 26. jula do 11. augusta, a održat će se u 17 gradova Francuske, među kojima je Pariz kao grad domaćin.
Prve Olimpijske igre održane su u Ateni davne 1896. godine. Tada je učestvovalo svega 14 zemalja, od kojih je 11 bilo s područja Evrope. Ostali timovi dolazili su iz Austrije, Čilea i SAD-a. Danas je broj zemalja učesnica mnogo veći, a svake godine na OI takmiči se oko 200 zemalja.
Simbol OI – međunarodna saradnja i boje svih zemalja
Simbol Olimpijskih igara čini pet prstenova, međusobno isprepletenih i različitih boja. Autor dizajna je Pierre de Coubertin koji je za simbol koristio šest boja: plavu, crnu, crvenu, žutu, zelenu i bijelu koja čini pozadinu. Dizajn je osmišljen 1913. godine. Coubertin je bio inicijator održavanja Međunarodnog sportskog kongresa 1894. godine, i to baš u Parizu.
Time je želio postići da se sve zemlje osjećaju dijelom Olimpijskih igara jer svaka zastava sadrži barem jednu od navedenih boja. Razlog zbog kojeg se krugovi preklapaju leži u težnji za međunarodnom saradnjom i predstavljanju OI kao priliku za okupljanje sportista iz cijelog svijeta.
Ljetne i zimske Olimpijske igre
Prvobitno su se ljetne i zimske OI održavale iste godine. Zatim, od 1992. godine, počinju se realizirati naizmjenično svake dvije godine. Na primjer, 1994. godine održane su zimske OI, a 1996. godine održane su ljetne OI.
Olimpijske igre 1972. godine obilježio je masakr…
Od 26. augusta do 11. septembra 1972. godine, Olimpijske igre održavale su se u Njemačkoj. Međunarodni olimpijski komitet odabrao je München za domaćina te godine.
Nijemci su imali namjeru da Olimpijske igre iskoriste kao priliku da se svijetu predstave kao demokratska država. Slogan OI 1972. godine, bio je “Sretne igre”, logo je sadržavao simbolizirano plavo sunce, a Igre su dobile prvu maskotu.
Ipak, sve što je Njemačka pripremile za Olimpijske igre te godine, palo je u vodu nakon što se u drugoj sedmici realizacije takmičenja desio masakr u Münchenu. Uzrok je bio palestinsko-izraelski sukob.
Palestinski komandosi iz organizacije “Crni septembar” provalili su 5. septembra u zgradu u kojoj su spavali izraelski takmičari. Uzeli su ih kao taoce i izdali zahtjev da se oslobode palestinski zatvorenici u Izraelu, kao i da se iz njemačkog zatvora oslobode Andreas Baader i Ulrike Meinhof.
S obzirom na to da je izraelska vlada odbila pregovore sa teroristima, palestinski komandosi ubili su sve taoce. Palestinske teroriste su zatim Nijemci odvezli do zračne luke gdje su ih napali snajperima. Tog dana stradalo je 11 izraelskih sportaša, 5 terorista i jedan pripadnik policije.
Sumnje zbog nereagovanja Nijemaca
Otmica je trajala 18 sati, a okončana je ubistvom svih zatočenih olimpijaca, njemačkog policajca i pet terorista. Nakon obavljene istrage, stručnjaci su ustanovili da su se svi ti gubici mogli spriječiti.
U posljednja dva sata trajanja otmice, nisu realizovana dva plana koja su postojala za oslobađanje sportista. Zapovjednik njemačke policije, kako je utvrđeno, nije bio spreman riskirati živote svojih ljudi, a pojedini oficiri su i sami odbili izvršiti spašavanje taoca smatrajući da je to ‘dobrovoljni odlazak u smrt’.
Služba sigurnosti na Olimpijskim igrama 1972. godine, imala je nekoliko propusta koji se, na jednom tako velikom događaju, ne bi smjeli dešavati. Kontrole su bile obavezne tek na glavnoj kapiji na ulazu u Olimpijsko selo, a mnogi sportisti, krijući se od trenera, preskakali su ogradu prilikom povratka iz noćnog izlaska.
Mjere sigurnosti pooštrene su tek nakon terorističkog napada.
“Noć prije nego što smo se vratili, gledao sam neke momke kako preskaču ogradu i ulaze u selo. Vjerovatno su ostali dugo u diskoteci. Da su ulazili na kapiju, morali bi se upisati u knjigu ulazaka i treneri bi im znali da su došli kasnije nego što su trebali. Tako je svako mogao ući u selo, čak i po danu jer je bilo dovoljno samo obući trenerku neke od reprezentacija i niko vas ne bi ni pogledao”, govorio je Zdravko Milutinović, bivši jugoslovenski sportski strijelac, za Stav.ba.
Pokušaji da se isti ili sličan teroristički napad ponovi
U posljednjih 50 godina, zabilježeno je da su terorističke grupe različitih vrsta, poput ETA-e i IRA-e, pokušale ponoviti događaj iz 1972. godine, s ciljem da dobiju međunarodnu pažnju.
Čak su u proteklim danima uhapšena dva mladića koji su osumnjičeni za planiranje jednog ili više napada u Parizu. Francusko nacionalno antiterorističko tužilaštvo (PNAT) ulaže maksimalne napore da se obezbijedi besprijekorna sigurnost zbog dolaska miliona posjetilaca.
Nije potvrđeno da su planovi uhapšenih direktno vezani za Olimpijske igre, ali obojica su svakako privedena. Ono što je policija utvrdila jeste da su osumnjičeni mladići bili u kontaktu te se sumnja da su njihovi planovi uvezani.
Ministar unutrašnjih poslova Gerald Darmanin sugerisao je francuskoj televiziji BFMTV da postoji mogućnost da bi planovi prvobitnog osumnjičenog, koji je priveden 23. jula, mogli biti povezani sa Olimpijskim igrama.
Drugi osumnjičeni priveden je jučer, a obojica su dobi od 18 godina.
Sarajevo je dio Olimpijske porodice
XIV Zimske olimpijske igre održane su u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Trajale su od 8. do 19 februara 1984. godine. Juan Antonio Samaranch, tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta, rekao je da su to bile najbolje organizovane Zimske olimpijske igre.
Te godine u konkurenciji za domaćina Igara bila su tri grada: Saporo, Göteborg i Sarajevo. Poslije prvog kruga glasanja eliminisan je Göteborg. U drugom krugu glasanja Sarajevo je dobilo 39, a Saporo 36 glasova.
S obzirom na to da je Sarajevo imalo samo jednu ledenu plohu i skroman Ski-centar, ubrzo su počeli radovi na pretvaranju Sarajeva u olimpijski grad. Svake godine građeni su novi objekti: Zetra, staza za bob i sankanje, skakaonicem dvorane “bijele pruge”, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje sa 2.640 stanova. Zatim, izgrađene su saobraćajnice u pravcu planina i 28 zimsko-sportskih centara u Republici Jugoslaviji.
Kako je navedeno na zvaničnoj stranici ZOI’84.ba, na Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine, učestvovalo je 49 zemalja iz svijeta. Takmičenja je pratilo 7.825 akreditovanih novinara i tehničkog osoblja iz 760 novinskih redakcija i 67 TV kuća. Evidntirano je 696.000 gledalaca i 10.450 volontera.
Pet takmičara iz Bosne i Hercegovine u Parizu
Učesnici Olimpijskih igara iz Bosne i Hercegovine ove godine bit će Larisa Cerić, Mesud Pezer, Aleksandra Samardžić, Jovan Lekić i Lana Pudar. Na otvorenju Olimpijskih igara, zastavu BiH nosit će Cerić i Pezer, a na zatvaranju će ta uloga pripasti Lani Pudar.
Mesud Pezer će nastupati u kvalifikacijama u bacanju kugle 2. augusta od 20:10 sati. Ukoliko prođe u finale, nastupat će i 3. augusta u 19:35 sati.
Larisa Cerić nastupa 2. augusta u 10:00 sati, a takmiči se u džudu, konkurencija +78 kg. Njena protivnica bit će Sydnee Andrews (Novi Zeland).
Još jedna bh. džudistkinja Aleksandra Samardžić borit će se u konkurenciji 70 kg, a nastupit će 31. jula u 10:00 sati. Protivnica dolazi iz Danske, a riječ je o Laerke Olsen.
Dvoje sportista predstavit će se u vodenom sportu – plivanju. Jovan Lekić takmičit će se u plivačkoj disciplini 400 metara slobodni stil. Nastupat će 27. jula od 11:00 sati, a u eventualnom finalu od 20:42 sati.
Lana Pudar nastupa u dvije discipline, 100 i 200 metara leptir. Kvalifikacije za 100 metara leptir održavaju se 27. jula od 11:00 sati, a polufinale istog dana od 20:30 sati. Ukoliko Pudar ostvari plasman u finale, nastupat će 28. jula od 20:40 sati.
Kvalifikacije za 200 metara leptir na rasporedu su 31. jula od 11:00 sati, a polufinale za 200 metara zakazano je isti dan s početkom u 20:43 sati. Finale u plivanju 200 metara leptir održat će se 1. augusta s početkom u 20:30 sati.
Svečano otvorenje Olimpijskih igara u Parizu zakazano je za 26. juli u 19:25 sati.