Piše: doc.dr.sci. Edin Garaplija

Kad se političari međusobno obračunavaju oko funkcija, budžeta i moći, onda stradaju obični građani i pošteni radnici. Tako je i u zdravstvenom sektoru, koji je sa preko 1.5 milijardi budžetskig novca jedan od najinteresantnijih dijelova političkog “plijena”. Kao i svemu drugom u javnom životu, i u zdravstvu se vodi žestok obračun klanova.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo 2023. godine odlučilo je da neće provoditi istragu o vjerodostojnosti indeksa Sebije Izetbegović, visokopozicionirane funkcionerke i supruge lidera SDA partije. Postupajući tužilac je zaključio da su obrazac i potpisi autentični te da nema elemenata krivičnog djela. Godinu kasnije, isto tužilaštvo je odlučilo da neće provoditi istragu protiv nje i drugih prijavljenih zbog načina upotrebe respiratora na KCUS-u. Prema zaključku Tužilaštva, njihova primjena nije dovedena u vezu s pogoršanjem zdravlja ili smrću pacijenata. U javnosti ostaje sumnja i preispitivanje uvjerljivosti tih odluka, posebno kada se sagleda cjelokupno stanje u ustanovi koja je tokom pandemije liječila najteže bolesnike. 

Afera „Respiratori“ razotkrila je zloupotrebe pri nabavci medicinske opreme. Osuđeni su bivši premijer Federacije BiH i bivši direktor Federalne uprave civilne zaštite dok je trećeoptuženi oslobođen zbog proceduralnih propusta. Postupak o nabavci i predmet Tužilaštva KS o primjeni respiratora na KCUS-u , bili su odvojeni postupci. Presude za korpuciju ne utvrđuju uzrok povećane smrtnosti pacijenata. Zato porodice imaju pravo na potpune odgovore o liječenju svojih bližnjih, bez političkih pritisaka i institucionalne šutnje. Slučaj akademskih zvanja Sebije Izetbegović dodatno je produbio nepovjerenje. Senat Univerziteta u Sarajevu 2023. odlučio je poništiti njen upis u matičnu knjigu magistranata na osnovu analize komisije kojom je predsjedavao tadašnji dekan Stomatološkog fakulteta Muhamed Ajanović, koji nije krio svoje političke aspiracije. Rektor Univerziteta je bio prof. Rifet Škrijelj koji je i prije i poslije rektorske titule bio politički angažiran.  Nakon poništenja magistarske diplome, osporena su i druga zvanja Sebije Izetbegović. U augustu 2026. Općinski sud u Sarajevu donio je prvostepenu presudu kojom su odluke Senata i rektora o magistarskom zvanju poništene kao nezakonite. U toku je žalbeni postupak.

Nešto prije toga, krajem decembra 2025. Ajanović je uhapšen i optužen u predmetu „Koverta“, kija ga tereti za nezakonito produženje mandata dekana stomatološkig fakulteta Univerziteta u Sarajevu, neraspisivanje konkursa i pogodovanje pojedinim zaposlenicima. Ajanovićeva  odbrana je povezivala postupak protiv njega sa sporom oko zvanja Sebije Izetbegović. Tvrdio je da je predmet odmazde prvog “porodičnog” obavještajca i nekadašnjeg direktora Obavještajno sigurnosne agencije OSA, koji se također godinama na sudu suočava sa optužbama za lažiranje diploma i zloupotrebu položaja, te se uz sve to nalazi i na američkoj crnoj listi za zloupotrebe tajne službe, tajna praćenja i podmetanja političkim protivnicima. Prvostepeni sud je owlobodio Mehmedagića u slučaju “diploma” i u toku je žalbeni postupak. Ali bez obzira na ishod postupaka, javnost ima pravo tražiti i jednako temeljitu provjeru kvaliteta stručnog obrazovanja u zdravstvu, praktične nastave i sigurnosti pacijenata. 

U jučerašnjem osvrtu upozorio sam na raskorak između plata zdravstvenih radnika i političkih funkcionera, razjedinjenost sindikata i izostanak konkretnih ciljeva reforme. Sigurnost pacijenta dodatno zavisi od kontrole rada ljekara koji su angažirani i u javnoj ustanovi i u privatnoj ordinaciji. Ko provjerava njihovo radno vrijeme, odobrenja, uslove za zahvate i spremnost za hitne komplikacije? Dopunski rad je zakonom dopušten pod određenim uslovima. Ti uslovi se moraju nadzirati, a ne podrazumijevati. 

Šesnaestogodišnja Džejla Drapić preminula je 11. oktobra 2024. nakon komplikacija koje su uslijedile poslije stomatološkog tretmana u Sarajevu. Njen otac Muamer opisao je jake bolove, bolničko liječenje i operacije koje su uslijedile. On i Džejlina majka Džemila gotovo dvije godine traže da se utvrdi cijeli tok liječenja i eventualna odgovornost. Muamer Drapić javno je kritikovao trajanje tužilačkog predmeta; u međuvremenu je stomatolog koji je liječio Džejlu protiv njega podnio tužbu za klevetu iako proces utvrđivanja njegove odgovornosti još uvijek traje. Sud će odlučiti o toj tužbi. Porodica za to vrijeme još traži odgovor na pitanje koje joj je najvažnije: šta se dogodilo njihovoj kćerki? Istraživanje Detektora, pokrenuto nakon Džejline smrti, otkrilo je crno tržište stomatoloških anestetika. To nalaže ozbiljnu kontrolu nabavke lijekova u ordinacijama.

Borba porodice Drapić podsjeća i na dugogodišnju borbu porodice Dženana Memića za istinu. Dženan je teško povrijeđen 8. februara 2016. u Velikoj aleji na Ilidži, a nakon sedam dana, 15. februara, preminuo je u bolnici. Porodica je dokumentovala brojne nepravilnosti i godinama tvrdi da su pojedini policajci, tužioci, sudski vještaci, ljekari i političari doprinijeli prikrivanju istine. Podignute su i krivične prijave protiv više lica udruženihbu organizovanu kriminalnu grupu, ali se godinama istraga usporava i zataškava. Sud BiH jebu međuvremenu osudio policajca Hasana Dupovca za zloupotrebu položaja, a Alisu Ramić za davanje lažnog iskaza. Simbolične kazne neće odgovoriti na pitanje ko je Dženanu nanio smrtonosne povrede i ko je deset godina zataškavao čitav slučaj. I Muriz Memić, Dženanov otac, kao i otac preminule Džejle, morao se braniti od tužbe za klevetu dok je tražio istinu o smrti sina. Općinski sud u Sarajevu odbio je tužbeni zahtjev Alise Ramić protiv njega. Ta odluka ne rješava Dženanov slučaj, ali pokazuje dodatni teret dehumanizacije koji porodice mogu ponijeti kada javno govore o nerazjašnjenoj smrti svoga djeteta. Dženanov slučaj je kao primjer kršenja ljudskih prava naveden i u izvještaju eksperata Evropske Unije o stanju u pravosuđu Bosne i Hercegovine. Ali nakon više od 5 godina, stanje vladavine prava se nije značajno promijenilo.

U Bihaću je porodica Azre Bećirspahić, koja je zajedno s novorođenom kćerkom Merjem preminula 2022, suočena sa suprotnim nalazima vještaka i odlukom Tužilaštva USK da ne provodi istragu. U Brčkom majka petogodišnje Reyhann tvrdi da je porodica četiri puta tražila pomoć prije smrti djevojčice, a tužilaštvo još uvijek čeka nalaz vještaka. Svaki predmet zahtijeva zasebno utvrđivanje činjenica. Nijedna porodica ne bi smjela godinama sama voditi bitku da institucije urade svoj posao. 

Stanje u zdravstvu neće popraviti stranačka smjena jednog direktora drugim, niti istrage koje se pokreću i završavaju prema političkoj težini imena. Potrebni su nadzor nad javnim i privatnim ustanovama, provjera uslova za svaki zahvat i tužilaštva sposobna da brzo osiguraju dokumentaciju, saslušaju svjedoke i razriješe suprotna vještačenja. Politički uticaj i visoka korupcija razaraju upravo te mehanizme. Cijenu plaćaju pacijenti, a poslije njih njihove porodice.

Dr. sci. Edin Garaplija