Autorski osvrt | Dr. sci. Edin Garaplija, predsjednik Republikanaca Bosne i Hercegovine
Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, objavljen 4. novembra, predstavlja ozbiljnu političku optužnicu protiv odlazeće vlasti. Nakon četiri godine mandata, brojnih obećanja o evropskoj budućnosti, međustranačkih pregovora i beskonačnih raspodjela funkcija, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje na evropskom putu.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca ocijenio je 2026. godinu izgubljenom u pogledu stvarnog napretka. Dok Crna Gora i Albanija ubrzavaju evropske reforme, Bosna i Hercegovina nastavlja zaostajati.
Ovakva ocjena nije rezultat političke kampanje opozicije niti proizvoljne kritike nezadovoljnih građana. To je institucionalna procjena Evropske komisije, zasnovana na analizi funkcionisanja pravosuđa, javne uprave, ekonomije, demokratskih institucija i provođenja evropskih reformi.
Odgovornost za takvo stanje snose političke strukture koje su protekle četiri godine upravljale državnim i entitetskim institucijama. Njihovi lideri su građanima obećavali evropske integracije, pravnu sigurnost, ekonomski razvoj i bolji životni standard. Umjesto obećanih rezultata, dobili smo institucionalne blokade, političke trgovine i nastavak urušavanja povjerenja u državu.
Pravosuđe bez napretka, korupcija bez ozbiljnog odgovora
Evropska komisija u svom izvještaju konstatuje da tokom izvještajnog perioda nije ostvaren napredak u funkcionisanju pravosuđa, kao ni u borbi protiv korupcije.
Posebno je porazna ocjena da su političke vlasti kontinuirano izbjegavale suzbijanje raširene korupcije i aktivno ometale napredak, uz nastavak pojava zarobljavanja državnih institucija.
To je možda i najteža politička kvalifikacija rada odlazeće vlasti.
Kako objasniti građanima da su politički lideri godinama govorili o nezavisnom pravosuđu, a istovremeno nisu osigurali zakonske i institucionalne pretpostavke za njegovu nezavisnost? Kako opravdati sistem u kojem se godinama čekaju rezultati istraga velikih korupcijskih afera, dok se odgovornost visokih javnih funkcionera utvrđuje sporo, selektivno i bez dovoljnog povjerenja javnosti?
Posebno zabrinjava činjenica da Federacija BiH godinama nema djelotvoran zakonodavni okvir za sprečavanje sukoba interesa, dok posebni odjeli za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uspostavljeni nakon dugogodišnjeg zakašnjenja, još nisu postigli potrebnu operativnu efikasnost.
Kada politička vlast tokom cijelog mandata ne uspije osigurati djelotvornu kontrolu korupcije, njeno pozivanje na evropske vrijednosti postaje politički marketing bez pokrića.
Evropske milijarde čekaju, a vlast se bavi podjelom fotelja
Bosna i Hercegovina je do objavljivanja izvještaja ostala bez isplata iz Instrumenta za reforme i rast Evropske unije.
Zbog kašnjenja u usvajanju Reformske agende već je skraćen period za njeno provođenje i smanjena indikativna finansijska alokacija. Evropska komisija zahtijeva potpisivanje i ratifikaciju odgovarajućih sporazuma, imenovanje koordinatora i uspostavljanje sistema praćenja reformi.
To su konkretne posljedice političke neodgovornosti.
Dok građani plaćaju sve skuplju hranu, energiju i komunalne usluge, a privrednici se suočavaju s administrativnim preprekama i nedostatkom radne snage, političke elite vode beskonačne pregovore o tome kome pripada koje ministarstvo, direktorska pozicija ili upravni odbor.
Odlazeći predsjedavajući i ministri Vijeća ministara, kao i odgovorni entitetski premijeri i ministri, trebali bi javno objasniti koje su reforme propustili provesti, koliko je novca zbog toga ostalo nedostupno i ko je odgovoran za svako pojedinačno kašnjenje.
Građani imaju pravo znati koliko ih košta nerad političara koje finansiraju vlastitim porezima.
Ekonomija stagnira, a javna administracija nastavlja trošiti
Prema izvještaju Evropske komisije, rast bruto domaćeg proizvoda usporio je sa 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026. godine. Istovremeno, Bosna i Hercegovina nije ostvarila napredak u izgradnji funkcionalne tržišne ekonomije, dok su ozbiljne slabosti ostale u obrazovanju, industrijskoj konkurentnosti, energetici i digitalnoj transformaciji.
Takvi pokazatelji ozbiljno dovode u pitanje ekonomsku politiku odlazeće vlasti.
Umjesto sistemskog jačanja proizvodnje, izvoza, inovacija i tehnološke modernizacije, dominantan politički model zasniva se na kratkoročnim budžetskim intervencijama, zaduživanju i održavanju glomaznog administrativnog aparata.
U međuvremenu, mladi i obrazovani ljudi odlaze, industrijska preduzeća gube konkurentnost, a penzioneri i radnici sa najnižim primanjima sve teže podmiruju osnovne životne potrebe.
Političari koji su četiri godine imali pristup javnim budžetima, međunarodnim kreditima i evropskim fondovima ne mogu se pravdati nedostatkom mogućnosti. Njihovi prioriteti i rezultati moraju biti predmet javne odgovornosti.
Energetska i digitalna tranzicija: propuštene razvojne šanse
Evropska komisija utvrdila je da u energetskom sektoru nije ostvaren napredak, kao ni u oblasti okoliša i klimatskih promjena. U digitalnoj transformaciji zabilježeni su ograničeni rezultati.
Još uvijek nedostaju odgovarajući zakoni o električnoj energiji i gasu, sveobuhvatni propisi o cyber sigurnosti i neophodni mehanizmi za ubrzanje digitalizacije.
To su oblasti koje neposredno određuju ekonomsku i sigurnosnu budućnost Bosne i Hercegovine.
Država koja raspolaže značajnim energetskim resursima, industrijskim kapacitetima i obrazovanim stručnjacima mogla je tokom prethodne četiri godine pokrenuti ozbiljne programe energetske tranzicije, modernizacije javnih preduzeća, digitalizacije uprave i zaštite kritične infrastrukture.
Umjesto toga, svjedočili smo političkim sukobima oko upravljanja javnim preduzećima, imenovanja njihovih rukovodilaca i raspodjele finansijskih sredstava.
Posebno je zabrinjavajuće što Evropska komisija i dalje traži uspostavljanje jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve 112. Čak ni osnovna infrastruktura koordiniranog odgovora na nesreće i katastrofe nije odgovarajuće zakonski uređena na nivou cijele države.
Kada vlast ne uspijeva organizovati ni savremen sistem zaštite života građana, teško je njene razvojne strategije prihvatiti kao ozbiljne.
Zarobljene institucije i demokratija po mjeri partijskih lidera
Evropska komisija upozorava na pojave zarobljavanja države na različitim nivoima vlasti, slab parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću i potrebu za ozbiljnim ustavnim i izbornim reformama.
Izvještaj ukazuje i na probleme integriteta izbornog procesa, neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava i nedostatke u ostvarivanju političke jednakosti građana.
U takvom ambijentu teško je govoriti o funkcionalnoj demokratiji.
Političke stranke godinama tretiraju institucije kao izborni plijen, javna preduzeća kao instrumente političkog uticaja, a zapošljavanje u javnom sektoru kao mehanizam održavanja stranačke lojalnosti.
Ovakav model upravljanja proizvodi sistem u kojem stručnost postaje manje važna od političke pripadnosti, dok građani sve teže ostvaruju prava koja bi im institucije morale garantovati.
Za takvo stanje ne može se odgovornost pripisati jednom političaru ili jednoj stranci. Odgovornost je raspoređena na sve političke aktere koji su učestvovali u vlasti, blokirali reforme ili koristili institucionalne slabosti za vlastite interese. Stepen odgovornosti mora se utvrđivati prema stvarnim nadležnostima i konkretnim odlukama.
Dvije trećine stare vlasti u novom mandatu: koliko su promjene zaista moguće?
Poseban razlog za zabrinutost predstavlja mogućnost da se, uprkos poraznim ocjenama Evropske komisije, u narednom mandatu ponovi gotovo identična struktura vlasti.
Prema sadašnjim političkim odnosima i pregovorima o formiranju vlasti, postoji realna mogućnost da približno dvije trećine dosadašnje vladajuće strukture zadrže svoje pozicije, prvenstveno kada je riječ o političkim predstavnicima iz reda srpskog i hrvatskog naroda. Promjene se zasad najviše očekuju među strankama koje učestvuju u vlasti s bošnjačke političke strane.
Takav razvoj događaja otvorio bi ozbiljno pitanje stvarnog dometa postizbornih promjena. Ako većina političkih aktera koji su učestvovali u donošenju odluka i blokiranju reformi nastavi upravljati istim institucijama, teško je očekivati bitno drugačije rezultate bez promjene načina odlučivanja i jasnog programa odgovornosti.
Naravno, politička odgovornost ne pripada narodima, nego konkretnim strankama, funkcionerima i institucijama. Međutim, sistem raspodjele vlasti u Bosni i Hercegovini omogućava dugotrajan kontinuitet pojedinih političkih struktura, čak i kada rezultati njihovog upravljanja pokazuju ozbiljne nedostatke.
Zato eventualna promjena bošnjačkih koalicionih partnera, uz zadržavanje većine dosadašnjih srpskih i hrvatskih političkih predstavnika, sama po sebi ne garantuje drugačiju politiku.
Evropska komisija godinama ponavlja slične preporuke. Mijenjaju se rokovi, obećanja i koalicioni sporazumi, dok su brojne institucionalne prepreke i dalje prisutne.
Ukoliko naredna vlast bude sastavljena pretežno od istih političkih struktura, građani imaju pravo zahtijevati odgovor na jednostavno pitanje: koje će konkretne politike, odluke i mehanizmi odgovornosti biti drugačiji nego u prethodne četiri godine?
Bez uvjerljivog odgovora, nova vlast mogla bi predstavljati nastavak postojećeg političkog modela, uz djelimično promijenjen raspored funkcija. A Bosni i Hercegovini, nakon još jednog nepovoljnog izvještaja Evropske komisije, najmanje je potrebna repriza već viđenog.
Zašto odlazeća vlast ne zaslužuje novi mandat?
U demokratskim društvima politički mandat podrazumijeva odgovornost za ostvarene rezultate. U Bosni i Hercegovini političari su razvili gotovo nevjerovatnu sposobnost da svaki neuspjeh pretvore u argument za vlastiti ostanak na funkciji.
Kada reforme propadnu, kriva je druga stranka. Kada evropska sredstva izostanu, kriva je politička blokada. Kada ekonomija stagnira, krive su međunarodne okolnosti. Kada pravosuđe ne funkcioniše, svi se deklarativno zalažu za njegovu nezavisnost, ali odgovornost niko ne preuzima.
Takav politički obrazac mora prestati.
Izvještaj Evropske komisije ne predstavlja formalnu ocjenu cjelokupnog četverogodišnjeg mandata, ali njegove sistemske ocjene, ponovljene neispunjene preporuke i evidentirani zastoji pružaju ozbiljnu osnovu za preispitivanje političke odgovornosti odlazećih funkcionera.
Određeni pozitivni pomaci u pojedinim oblastima, koje Komisija također priznaje, ne mogu poništiti ukupnu negativnu sliku.
Moja politička ocjena je jasna: funkcioneri koji su svojim djelovanjem, nečinjenjem ili tolerisanjem blokada doprinijeli ovakvom stanju moraju javno obrazložiti rezultate svog rada prije eventualnog ponovnog imenovanja.
Njihov automatski povratak na iste funkcije, bez javnog preispitivanja rezultata, predstavljao bi nastavak političke prakse u kojoj se odgovornost za neuspjeh nikada ne utvrđuje.
Republikanci Bosne i Hercegovine smatraju da buduće formiranje vlasti mora biti zasnovano na javno provjerljivim kriterijima stručnosti, integriteta, odgovornosti i mjerljivih rezultata.
Zahtijevamo da se prije imenovanja novih vlada javnosti predstavi analiza realizacije prethodnih reformskih obaveza, pregled izgubljenih i neiskorištenih evropskih sredstava, stanje javnih finansija i plan konkretnih mjera za prvih 100 dana rada novih institucija.
Također, neophodno je utvrditi jasnu političku i institucionalnu odgovornost za neprovedene reforme, posebno u pravosuđu, antikorupciji, energetici, digitalizaciji i zaštiti ljudskih prava.
Bosna i Hercegovina nema više vremena za još jedan četverogodišnji eksperiment sa istim političkim kadrovima i istim izgovorima.
Oni koji su dobili mandat da otvore evropska vrata, a iza sebe ostavljaju neiskorištena sredstva, blokirane reforme i institucije opterećene političkim uticajem, duguju građanima konkretne odgovore.
Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju kompetentnu i odgovornu vlast, a ne novu raspodjelu funkcija među političarima čiji su rezultati već predmet ozbiljnih kritika Evropske komisije.
Vrijeme je da politička odgovornost zamijeni stranačku podobnost. Vrijeme je za promjene!
