Sud presudio: Ministarstvo saobraćaja KS nezakonito skrivalo ugovor o rekonstrukciji tramvajske pruge
Kantonalni sud u Sarajevu utvrdio je da je Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo nezakonito uskratilo javnosti informacije o rekonstrukciji tramvajske pruge na relaciji Marijin Dvor – Ilidža. Prema presudi, Ministarstvo je odluku zasnovalo gotovo isključivo na stavu izvođača radova, zanemarujući javni interes.
Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) od Ministarstva je tražio uvid u ugovor o rekonstrukciji pruge, njegove anekse, kao i ponudu kineskih kompanija China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group Ltd. i China Railway No. 10 Engineering Group, čija je ponuda izabrana kao najpovoljnija.
Ministarstvo je zahtjev odbilo, nakon čega je TI BiH podnio tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu.
Ministarstvo nije provelo test javnog interesa
Sud je utvrdio da Ministarstvo nije provelo test javnog interesa, iako je to bilo obavezno prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Umjesto toga, Ministarstvo se oslonilo na izjašnjenje izvođača koji nije dao saglasnost za objavljivanje ugovora.
Međutim, činjenica da se privatna kompanija protivi objavljivanju nije dovoljna da javni organ automatski uskrati informacije građanima. Ministarstvo je bilo dužno procijeniti da li u konkretnom slučaju veći značaj imaju zaštita komercijalnih interesa ili pravo javnosti da zna kako se troši javni novac.
Posebno je važno što je riječ o velikom infrastrukturnom projektu koji se finansira javnim sredstvima i koji direktno utiče na svakodnevni život građana Kantona Sarajevo.
Pozivanje na poslovne interese nije bilo dovoljno
Ministarstvo je tokom postupka tvrdilo da ugovor sadrži podatke poput predmjera i obračuna radova, cijena materijala i instalacija, te druge informacije koje bi konkurenti mogli iskoristiti i time ugroziti poslovne interese kineskih kompanija.
Sud takvo obrazloženje nije prihvatio kao dovoljno.
Prema ocjeni suda, Ministarstvo nije moglo samo prenijeti stav izvođača i na osnovu toga zatvoriti pristup informacijama. Bilo je potrebno utvrditi da li su razlozi koje je izvođač naveo zaista opravdani, ali i da li javni interes ipak preovladava.
Upravo je to ono što, prema presudi, Ministarstvo nije uradilo.
Građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac
Rekonstrukcija tramvajske pruge Marijin Dvor – Ilidža predstavljena je kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Kantonu Sarajevo i velika modernizacija tramvajske mreže nakon više od šest decenija.
Zbog toga je od početka postojao snažan interes javnosti da zna koliko projekat košta, pod kojim uslovima je ugovor zaključen, šta je mijenjano kroz anekse i na osnovu čega je izabran izvođač.
Dodatnu pažnju javnosti privukli su i medijski navodi o ranijem poslovanju pojedinih kompanija iz kineskog konzorcijuma, uključujući navode o problemima vezanim za tenderske postupke na projektima u Africi. Upravo zbog takvih okolnosti, transparentnost velikih javnih projekata dobija još veći značaj.
Sličan problem postoji i u drugim dijelovima BiH
Slučaj u Sarajevu nije usamljen. Slična praksa postoji i kod drugih velikih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, gdje se institucije pozivaju na zaštitu komercijalnih interesa privatnih, posebno stranih kompanija, kako bi opravdale uskraćivanje ugovora javnosti.
Jedan od primjera je ugovor za izgradnju auto-puta Prijedor – Banja Luka, čije objavljivanje Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske također godinama odbija, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa kineske kompanije uključene u projekat.
Ovakvi slučajevi otvaraju isto pitanje: može li poslovni interes kompanije biti važniji od prava građana da znaju kako se troše javna sredstva?
Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu jasno ukazuje da javne institucije ne mogu automatski staviti interese privatnih kompanija ispred javnog interesa.
TI BiH očekuje da Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo postupi u skladu s presudom i javnosti omogući pristup ugovoru o rekonstrukciji tramvajske pruge Marijin Dvor – Ilidža, svim njegovim aneksima, kao i ponudi kineskog konzorcijuma na osnovu koje je ugovor dodijeljen.