Memorijalni centar Srebrenica predstavio je Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici za 2026. godinu, koji pokazuje da je u proteklih godinu dana zabilježen porast slučajeva negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Prema podacima iz izvještaja, od početka juna 2025. do kraja maja 2026. evidentirano je 149 slučajeva negiranja genocida, što predstavlja osjetan rast u odnosu na prethodni izvještajni period, kada ih je zabilježeno 99.
Iako je taj broj i dalje znatno manji nego 2022. godine, kada je registrovan rekordni 681 slučaj, autori upozoravaju da negiranje genocida ostaje ozbiljan i dugotrajan društveni problem.
Iz Memorijalnog centra podsjećaju da već sedam godina sistematski prate i dokumentuju sve oblike negiranja genocida nad Bošnjacima. Ističu da je taj proces počeo još tokom izvršenja zločina u julu 1995. godine i da traje do danas.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić u uvodnoj riječi izvještaja navodi da negiranje genocida nije samo uvreda za preživjele i porodice žrtava, već i napad na vladavinu prava te autoritet domaćih i međunarodnih sudova koji su svojim presudama utvrdili činjenice o genocidu u Srebrenici.
Posebno zabrinjava, ističe Suljagić, to što poruke kojima se negira genocid ili veličaju osuđeni ratni zločinci sve češće dolaze od nosilaca javnih funkcija i osoba koje imaju institucionalni uticaj. Dodaje da Bosna i Hercegovina ima zakonski okvir kojim je negiranje genocida kriminalizirano, ali naglašava da zakon može imati puni efekat samo ako se dosljedno primjenjuje.
U izvještaju se navodi da se negiranje genocida pojavljuje u različitim oblicima – kroz izjave političara i javnih zvaničnika, objavljivanje kvazinaučnih izvještaja, dodjelu priznanja osuđenim ratnim zločincima, medijske sadržaje kojima se relativiziraju ili negiraju sudski utvrđene činjenice, ali i kroz murale, transparente, skandiranja na sportskim događajima i druge oblike javnog veličanja počinilaca.
Ovogodišnji izvještaj posebnu pažnju posvećuje uticaju negiranja genocida na mlade generacije. Autori upozoravaju da revizionizam predstavlja pokušaj prekrajanja historije i oblikovanja budućnosti kroz iskrivljavanje činjenica, te ističu da su obrazovanje zasnovano na činjenicama, naučna istraživanja i odgovorna kultura sjećanja ključni odgovor na takve pojave.
Monitoring je proveden analizom medijskih sadržaja u Bosni i Hercegovini i Srbiji, uz pretragu ključnih pojmova poput “Srebrenica”, “genocid”, “Ratko Mladić”, “Radovan Karadžić”, “Bošnjaci” i “muslimani”. Zabilježeni slučajevi klasifikovani su prema vrsti negiranja, medijskoj platformi, identitetu aktera i državi iz koje dolaze.
Iz Memorijalnog centra poručuju da će nastaviti dokumentovati svaki oblik negiranja genocida u saradnji s domaćim i međunarodnim partnerima, naglašavajući da istina o genocidu u Srebrenici nije pitanje političkih stavova ili pregovora, već činjenica potvrđena presudama domaćih i međunarodnih sudova.