Agencija za zaštitu ličnih podataka Bosne i Hercegovine (AZLP) oglasila se povodom nedavnih tvrdnji Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), koje su se odnosile na navodno ugrožavanje digitalnog pravosudnog i identifikacionog sistema. U svom odgovoru, AZLP je odbacila optužbe da je djelovala izvan svojih nadležnosti, naglašavajući da su sve mjere donesene u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.
Iz AZLP-a su pojasnili da su donesena dva posebna rješenja kojima se IDDEEA-i i Upravi za indirektno oporezivanje BiH trajno zabranjuje obrada ličnih podataka u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, uz izuzetak koji se odnosi na postupke digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata. Kako navode, ova odluka se temelji na jasno propisanim zakonskim ovlaštenjima Agencije.
Pravna osnova i nadležnosti Agencije
AZLP se pozvala na konkretne odredbe zakona, ističući da član 101. stav (1) tačka b) Zakona o zaštiti ličnih podataka daje Agenciji nadležnost nadzora nad obradom ličnih podataka, dok član 103. stav (2) tačka f) omogućava da se obrada podataka može trajno ili privremeno ograničiti ili zabraniti.
U saopćenju se naglašava da su netačni navodi prema kojima Agencija nema nadležnost u ovom segmentu, posebno kada je riječ o izdavanju kvalifikovanih elektronskih potvrda za digitalni potpis. AZLP tvrdi da su njihove odluke donesene isključivo kako bi se spriječila obrada podataka koja, prema njihovom tumačenju, nema jasno uporište u zakonu.
Također se pojašnjava da donesena rješenja ne utiču na ranije izdate elektronske potpise niti na njihovu upotrebu u različitim sektorima, uključujući pravosuđe, fiskalni sistem ili privredu. Prema AZLP-u, zabrana se odnosi isključivo na buduću nezakonitu obradu ličnih podataka od strane institucija koje, kako navode, moraju djelovati u okviru svojih zakonskih ovlaštenja.
Spor oko digitalnog identiteta i odluke suda
U nastavku saopćenja, AZLP podsjeća da se spor ne odnosi na samu upotrebu elektronskog potpisa, već na način na koji su određene institucije prikupljale i obrađivale lične podatke građana. Posebno se ističe slučaj IDDEEA-e, kojoj je ranije zabranjeno dodjeljivanje elektronskog identiteta građanima bez odgovarajućeg zakonskog osnova, kao i nalog da izbriše podatke prikupljene tokom testne faze sistema.
Agencija se pozvala i na ranije sudske odluke Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog upravnog vijeća, u kojima je potvrđeno da je IDDEEA zakonski ovlaštena za izdavanje kvalifikovanih digitalnih potpisa koji su sastavni dio lične karte. Ipak, AZLP tvrdi da se ta ovlaštenja ne mogu proširivati na druge oblike obrade ličnih podataka bez jasnog zakonskog temelja.
U saopćenju se navodi i da je “neprihvatljivo” da IDDEEA nastavlja s praksom koju Agencija smatra nezakonitom, uprkos ranijim upozorenjima i sudskim stavovima. AZLP insistira da sve institucije moraju striktno poštovati zakonske granice svojih nadležnosti, posebno u oblasti osjetljivih ličnih podataka.
Na kraju, iz Agencije je poručeno da su sva rješenja javno dostupna na njihovoj službenoj web stranici, gdje se mogu detaljno pregledati svi pravni osnovi i obrazloženja donesenih mjera.