Vlada Crne Gore formirala je posebnu Komisiju za uređenje odnosa s Republikom Hrvatskom u vezi sa statusom školskog broda “Jadran”, jednog od najosjetljivijih otvorenih pitanja između dvije susjedne države. Odluka je usvojena na sjednici Vlade u četvrtak, a na čelo Komisije imenovan je ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović.

Za potpredsjednika Komisije određen je državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, dok će zadatak ovog tijela biti vođenje pregovora s Hrvatskom, analiza dokumentacije i priprema prijedloga rješenja koje će biti dostavljeno crnogorskoj Vladi.

Formiranje Komisije predstavlja novi pokušaj institucionalnog pristupa dugogodišnjem sporu između Podgorice i Zagreba oko vlasništva nad brodom “Jadran”, koji obje države smatraju važnim dijelom svoje pomorske i historijske baštine.

Hrvatska godinama insistira da brod pripada njoj i traži njegov povratak u Split, dok Crna Gora tvrdi da je brod zakonito ostao u njenom posjedu nakon raspada bivše Jugoslavije i da se danas koristi kao dio crnogorske mornarice.

Odluka o osnivanju Komisije dolazi nakon pojačanih diplomatskih kontakata između dvije zemlje i pokušaja da se otvorena pitanja riješe kroz dijalog i bilateralne razgovore.

Zagreb traži povratak broda u Split

Pitanje školskog broda “Jadran” već godinama opterećuje odnose Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska strana smatra da brod predstavlja dio hrvatske vojne i kulturne imovine te da bi trebao biti vraćen u Split, gdje je decenijama bio vezan i korišten u okviru jugoslavenske mornarice.

Tokom nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova dvije države, hrvatski ministar Gordan Grlić Radman ponovo je otvorio pitanje statusa broda i pozvao Crnu Goru da pristupi ozbiljnim pregovorima.

“Važno je da i Crna Gora imenuje komisiju kako bismo krenuli u razgovore i prezentaciju argumenata s obje strane”, izjavio je Grlić Radman.

On je naglasio da Hrvatska podržava evropski put Crne Gore, ali da očekuje rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja, uključujući povrat imovine hrvatskih porodica i pitanje broda “Jadran”.

S druge strane, šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović poručio je da Hrvatsku vidi kao pouzdanog partnera na evropskom putu Crne Gore i izrazio uvjerenje da će dvije zemlje kroz dijalog pronaći prihvatljivo rješenje.

Iako je retorika posljednjih mjeseci nešto umjerenija, spor oko “Jadrana” povremeno izaziva političke tenzije. Tako je prošle godine Hrvatska uputila protestnu notu Crnoj Gori zbog izdavanja promotivnih znački s motivom broda, smatrajući da Podgorica time dodatno prisvaja simbol koji Zagreb smatra dijelom hrvatske pomorske tradicije.

Brod sa snažnom simbolikom za obje države

Školski brod “Jadran” izgrađen je 1931. godine za potrebe Kraljevske mornarice Kraljevine Jugoslavije. Njegova izgradnja finansirana je dijelom iz ratnih reparacija, ali i dobrovoljnim prilozima građana iz različitih krajeva tadašnje države.

Tokom decenija “Jadran” je postao jedan od najprepoznatljivijih školskih jedrenjaka na prostoru bivše Jugoslavije i simbol pomorske tradicije regiona. Brod je korišten za obuku generacija mornara i oficira, a često je učestvovao i na međunarodnim pomorskim manifestacijama.

Nakon raspada SFRJ brod je ostao u Crnoj Gori, gdje se i danas nalazi u sastavu mornarice te države. Hrvatska, međutim, tvrdi da je riječ o imovini koja bi prema sporazumima o sukcesiji trebala pripasti njoj.

Za Crnu Goru “Jadran” ima veliki simbolički značaj kao dio državne mornarice i pomorske tradicije Boke kotorske. Upravo zbog toga vlasti u Podgorici do sada nisu pokazivale spremnost da razgovaraju o eventualnom povratku broda Hrvatskoj.

Analitičari smatraju da će pregovori dvije strane biti dugotrajni i politički osjetljivi, jer se ne radi samo o pitanju vojne imovine nego i o simbolu identiteta, historije i državnog prestiža.

Formiranjem komisija u obje države stvoren je institucionalni okvir za nastavak dijaloga, ali za sada nema naznaka da bi spor mogao uskoro biti riješen. Ipak, i Zagreb i Podgorica poručuju da žele izbjeći dodatne političke tenzije i pitanje “Jadrana” riješiti diplomatskim putem.

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW