Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković učestvovao je na Trećem ministarskom sastanku regionalne inicijative „Platforma za mir na Balkanu“, održanom u Antaliji, gdje je u svom obraćanju uputio oštre poruke o stanju odnosa u regionu, s posebnim fokusom na relacije između Bosne i Hercegovine i Srbije. Njegov nastup obilježila je direktna kritika političkog rukovodstva Srbije, ali i poziv na odgovorniji pristup saradnji i izgradnji povjerenja među državama Zapadnog Balkana.
Govoreći na panelu kojem su prisustvovali visoki zvaničnici iz regiona, uključujući i ministra vanjskih poslova Srbije Marka Đurića, Konaković je naglasio da dobrosusjedski odnosi ne podrazumijevaju nužno međusobne simpatije, ali zahtijevaju minimum iskrenosti i odgovornosti. Prema njegovim riječima, povjerenje se ne može graditi na negiranju činjenica ili selektivnom pristupu prošlosti.
„Ne možemo lagati i očekivati povjerenje. Nakon svega što se desilo tokom rata u Bosni i Hercegovini, koji ja nazivam agresijom, odnosi su duboko narušeni. Ako se skrivaju ili veličaju ratni zločinci, ne možemo govoriti o dobrim komšijskim odnosima“, poručio je Konaković, jasno stavljajući do znanja da pitanja prošlosti i dalje imaju snažan uticaj na savremene političke odnose.
Kritika političkih poteza iz Beograda
Poseban dio njegovog izlaganja bio je posvećen kritikama konkretnih političkih poteza iz Srbije. Konaković je istakao da određene poruke i simbolični potezi zvaničnika iz Beograda šalju zabrinjavajuće signale prema Bosni i Hercegovini, posebno kada se radi o poštovanju njenog suvereniteta i institucija.
On je ukazao na situaciju u kojoj je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom jedne konferencije za medije u Beogradu pored sebe imao predstavnike političkog rukovodstva iz entiteta Republika Srpska, uključujući Milorada Dodika i Željku Cvijanović. Konaković je taj potez ocijenio neprimjerenim i politički problematičnim, naročito u kontekstu odnosa između dvije države.
„Ako imate press konferenciju i tvrdite da poštujete Bosnu i Hercegovinu, zašto onda pozivate predstavnike koji djeluju suprotno njenim institucijama da stoje pored vas? Nakon toga još šaljete poruku da ćete imati najjaču vojsku u regionu. Je li to poštovanje? Je li to korektno?“, upitao je Konaković.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su političke tenzije u regionu ponovo u fokusu, a retorika koja podsjeća na prošlost dodatno komplikuje već krhke odnose. Konaković je jasno naglasio da takvi potezi ne doprinose stabilnosti, već produbljuju nepovjerenje među državama.
Prostor za saradnju uprkos razlikama
Iako je njegov govor bio kritički intoniran, Konaković je istovremeno naglasio da postoji realan prostor za saradnju među državama regiona, posebno u oblastima gdje postoji zajednički interes. Kao primjer naveo je infrastrukturne projekte, koji mogu doprinijeti ekonomskom razvoju i boljoj povezanosti Zapadnog Balkana.
„Ne moramo se voljeti da bismo bili dobri susjedi, ali moramo sarađivati tamo gdje imamo zajednički interes. Infrastruktura, ekonomija i regionalno povezivanje su oblasti u kojima možemo i moramo raditi zajedno“, istakao je.
On je dodao da dijalog ostaje ključni alat za rješavanje otvorenih pitanja, ali da taj dijalog mora biti zasnovan na istini i odgovornosti. Prema njegovim riječima, ignorisanje činjenica iz prošlosti ili njihovo relativiziranje ne može biti osnova za dugoročnu stabilnost.
Na kraju obraćanja, Konaković je ponovio spremnost Bosne i Hercegovine da učestvuje u svim inicijativama koje vode ka jačanju regionalne saradnje, ali je naglasio da to podrazumijeva uzajamno poštovanje i jasno definisane principe.
Njegov nastup u Antaliji još jednom je pokazao da su politički odnosi u regionu i dalje opterećeni naslijeđem prošlosti, ali i da postoji svijest o potrebi zajedničkog djelovanja u interesu stabilnosti i prosperiteta. Hoće li takve poruke rezultirati konkretnim promjenama u političkom ponašanju, ostaje da se vidi, ali je jasno da bez iskrenog pristupa i odgovornosti nema ni trajnog povjerenja među državama Balkana.