Nevjerovatno je da se gotovo svakodnevno pojavljuju nove informacije o decenijskom, sistemskom urušavanju KJKP GRAS, nauštrb građana i njihove sigurnosti, a da istovremeno niko nije snosio odgovornost za finansijski ponor i haos u ovom javnom preduzeću. Da je bilo ko ikada odgovarao za nezakonitosti i nepravilnosti koje ovu firmu guše više od 20 godina, teško je vjerovati da bismo i danas svjedočili nekažnjenoj praksi koja iznova izlazi na vidjelo.
Posljednji put na razmjere problema ukazao je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo u izvještaju iz 2021. godine, sačinjenom zajedno s Budžetskim inspektoratom Ministarstva finansija KS, po zaključku tadašnje Vlade KS. Analizirane su obaveze po osnovu PDV-a (2011–2018), poreza i doprinosa (2009–2016) te tužbi radnika po Kolektivnom ugovoru (2006–2016).
Izvještaj je pokazao da je od 2008. do 2018. godine iz budžeta Kantona Sarajevo u GRAS uplaćeno 169,5 miliona KM kroz subvencije za prijevoz penzionera, učenika i studenata, pokrivanje gubitaka, doprinose radnika, otplatu kredita, nabavku vozila i sanaciju pruga. Uprkos tome, finansijska rupa nije zatvorena – naprotiv, rasla je.
Do kraja 2016. godine fakturisane, a neizmirene obaveze za poreze i doprinose iznosile su 131 milion KM, dok je dodatnih oko 100 miliona KM otpalo na kamate i druga dugovanja. Ured je nedvosmisleno utvrdio da porezi i doprinosi nisu uplaćivani u skladu sa zakonima i pravilnicima.
Poseban teret predstavljao je dug po osnovu PDV-a. Iako se od 2019. godine izmiruju tekuće obaveze, glavnica se nije smanjivala jer su uplate odlazile na kamate i troškove prinudne naplate. Dug po osnovu indirektnih poreza od augusta 2014. do februara 2021. iznosio je 31,7 miliona KM. Još 2014. odobreno je plaćanje duga u ratama, uz založno pravo nad tramvajima i autobusima procijenjenim na 16,2 miliona KM – osnovna sredstva rada javnog preduzeća bila su stavljena pod hipoteku.
Hiljade tužbi i milionske isplate
Paralelno s poreznim dugovima razvijala se i pravna kriza. Prve tužbe radnika zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora podnesene su 2009. godine i nastavile su pristizati godinama. Krajem 2016. GRAS je imao 1.473 radnika i oko 2.500 tužbi. Do 2021. broj zaposlenih pao je na oko 1.330, a broj tužbi narastao na oko 3.000.
Kolektivni ugovor iz 2006. nikada nije finansijski procijenjen niti dosljedno primijenjen. Uprave su povećavale plaće bez realnog pokrića, nisu planirale sredstva za prava radnika niti koristile mehanizme za korekciju obaveza.
Do kraja 2020. rezervisano je 49,6 miliona KM za radne sporove (bez kamata). Samo od 2013. do 2020. zaposlenicima je isplaćeno više od 10,7 miliona KM po presudama i izvršenjima, a u periodu od oktobra 2020. do marta 2021. dodatnih 11,3 miliona KM. Tome treba dodati prinudne naplate dobavljača i šteta veće od 1,3 miliona KM te kontinuirane advokatske troškove.
Krivične prijave bez epiloga
Zbog neplaćenih poreza i doprinosa te odgovornosti bivših uprava podnesene su krivične prijave 2022. godine. Ured za borbu protiv korupcije KS prijavio je članove Uprave i Nadzornog odbora zbog nesavjesnog poslovanja u periodu 2006–2016, navodeći dug veći od 131 milion KM. Kantonalno tužilaštvo KS je u aprilu 2025. donijelo naredbu o neprovođenju istrage.
Sličan epilog imala je i prijava Tužilaštvu BiH zbog duga po osnovu PDV-a od 31 milion KM za period 2011–2018. I tu je donesena naredba o neprovođenju istrage.
Tužilaštvo KS navelo je da nakon provjera Finansijske policije FBiH, Porezne uprave FBiH i istražitelja MUP-a KS nije utvrđen osnov sumnje za krivična djela nesavjesnog poslovanja i zloupotrebe ovlasti.
Ipak, ostaje činjenica da su dugovi mjerljivi stotinama miliona maraka, da su negativni revizorski izvještaji godinama ukazivali na ozbiljne nepravilnosti i da javnost nikada nije dobila jasan odgovor ko je i na osnovu kojih kriterija zaključio da nema osnova za istragu. Bez institucionalne odgovornosti i transparentnosti, teško je očekivati da se dugogodišnji problemi neće ponavljati.