Iako su prema podacima Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) cijene hrane u svijetu u siječnju 2026. godine zabilježile pad od 0,6 posto, taj trend se u Federaciji Bosne i Hercegovine ne osjeća. Informacije iz nekoliko udruga za zaštitu potrošača i proizvođača ukazuju na to da cijene osnovnih namirnica i dalje ostaju visoke, posebno za voće i povrće.
Predsjednica Udruge potrošača općine Kakanj “Potrošač”, Ferida Kulović, naglašava da potrošači najviše osjećaju posljedice poskupljenja zbog smanjene kupovne moći. „Nismo primijetili da su se cijene znatno snizile. Građani se žale na cijene, i kada primijetimo ‘nenormalne cijene’, prijavljujemo ih federalnoj inspekciji“, izjavila je Kulović. Posebno je zabrinjavajuće poskupljenje voća i povrća, gdje se primjerice cijena špinata kreće između osam i deset maraka po kilogramu, što je usporedivo s cijenom mesa, dok grožđe košta od 9 do 12 maraka.
Faktori koji utiču na cijene
Kulović ističe da cijene hrane često prate cijene energenata poput plina i struje, što dodatno otežava situaciju građanima. Cijene voća koje se ne uzgaja u BiH, poput limuna i banana, također su porasle, no posebno zabrinjava povećanje cijene špinata, koji je domaća poljoprivredna kultura.
Predsjednik Udruge građana Posavske Županije „Klub potrošača Odžak“, Redžo Omerbašić, dodaje da se, iako cijene hrane trenutno nisu u rapidnom porastu, očekuje blaga stabilizacija u prvoj polovini godine. „Kupovna moć je opala za nekoliko postotaka, a cijene hrane prate cijene energije. Isplatom većih mirovina i davanjima radnicima, situacija bi se mogla poboljšati“, naglasio je Omerbašić.
On također ističe da se u nekim segmentima tržišta, poput pilećeg mesa i brašna, cijene drže u normalnim granicama, ali problem predstavlja nagli rast cijena mesa u posljednje dvije godine. Junetina je, primjerice, porasla s 10–12 maraka na 30 maraka po kilogramu, što Omerbašić pripisuje zanemarivanju domaće proizvodnje i prekomjernom uvozu.
Posljedice i ekonomska politika
Oba stručnjaka slažu se da trenutna situacija ima direktan utjecaj na životni standard građana, posebno umirovljenika i onih s nižim primanjima. Omerbašić ističe da je zanemarivanje domaće proizvodnje i poljoprivrednog sektora dugoročno problematično. „Država koja uvozi, a ne hrani vlastite građane, ne provodi dobru ekonomsku politiku“, zaključuje on.
Sve u svemu, iako globalni podaci FAO pokazuju smanjenje cijena hrane, situacija u BiH ukazuje na lokalne izazove: nedovoljnu domaću proizvodnju, ovisnost o uvozu i utjecaj cijena energenata na osnovne namirnice. Građani i udruge za zaštitu potrošača i dalje prate stanje na tržištu i prijavljuju nenormalna poskupljenja nadležnim institucijama, nastojeći ublažiti pritisak na kućne budžete.