Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu saopćeno je da je u petak, 6. februara, održan važan sastanak s predstavnicima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, kao i sa predstavnicima političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju u ovom entitetu, a sve u vezi s projektom Južne plinske interkonekcije. Ovaj projekat već duže vrijeme zauzima značajno mjesto u razgovorima o energetskoj sigurnosti Bosne i Hercegovine, s obzirom na potpunu ovisnost zemlje o uvozu prirodnog plina iz jednog izvora.
Kako je navedeno u objavi Ambasade SAD-a na društvenoj mreži X, radovi i pripremne aktivnosti na projektu Južne interkonekcije bilježe napredak. Tokom sastanka, stručni timovi koji predstavljaju pet stranaka vladajuće koalicije u Federaciji BiH, zajedno s predstavnicima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije te Federalnog ministarstva prostornog uređenja, usaglasili su i finalizirali Nacrt izmjena Zakona Federacije BiH o Južnoj interkonekciji. Ovaj nacrt zakona bit će upućen političkim liderima na razmatranje i konačno odobrenje, što se smatra jednim od ključnih koraka ka realizaciji projekta.
Iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država istaknuto je da je sastanak protekao u konstruktivnoj atmosferi te da postoji zajedničko razumijevanje o značaju ovog projekta za dugoročnu energetsku stabilnost Federacije BiH i cijele države. Južna plinska interkonekcija smatra se strateškim infrastrukturnim projektom koji bi Bosni i Hercegovini omogućio pristup alternativnim izvorima snabdijevanja plinom, čime bi se smanjila zavisnost od jednog dobavnog pravca.
Podsjećanja radi, vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine već neko vrijeme vode pregovore s američkim partnerima o mogućnosti da se izgradnja plinovoda Južna interkonekcija realizira po koncesijskom modelu. U tim razgovorima značajnu ulogu ima Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, koja djeluje kao posrednik i podrška ovom procesu. Cilj takvog modela jeste ubrzati realizaciju projekta i osigurati potrebna finansijska i tehnička sredstva.
Bosna i Hercegovina trenutno nema vlastitu proizvodnju prirodnog plina te se u potpunosti oslanja na uvoz ruskog plina. Taj plin u zemlju dolazi putem Turskog toka, preko Srbije, jedinom postojećom plinskom trasom koja vodi od Zvornika prema Sarajevu. Riječ je o plinovodu koji je izgrađen prije više od četiri decenije i koji već duže vrijeme ne zadovoljava potrebe savremenog energetskog sistema niti pruža sigurnost u slučaju prekida snabdijevanja.
Dodatnu zabrinutost izazivaju najave iz Bugarske da bi ova zemlja mogla obustaviti transport ruskog plina već 2028. godine. U takvom scenariju, Bosna i Hercegovina bi se mogla naći u ozbiljnim problemima, jer bi bez alternativnog pravca snabdijevanja industrija ostala bez energenta, a brojna domaćinstva bez grijanja. Upravo zbog toga, projekat Južne plinske interkonekcije sve češće se ističe kao nužan korak ka osiguranju energetske stabilnosti i sigurnije budućnosti za građane Bosne i Hercegovine.