Na planini Igman, nadomak Sarajevo, u subotu je obilježena 84. godišnjica Igmanskog marša, jednog od najsimboličnijih događaja Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu. Ovaj legendarni proboj Prve proleterske brigade, izveden u izuzetno teškim zimskim uslovima, i danas se pamti kao primjer hrabrosti, discipline i odlučnosti u borbi protiv fašizma.
Sjećanje na historijski proboj
Obilježavanje godišnjice održano je tradicionalnim maršem i polaganjem vijenaca i cvijeća na Spomen-obilježje pripadnicima Prve proleterske brigade na Velikom polju na Igmanu. Događaju su prisustvovale brojne delegacije, antifašističke organizacije i udruženja, ne samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz drugih zemalja bivše Jugoslavije, kao i pojedinih evropskih država.
Na taj način još jednom je naglašena regionalna i međunarodna važnost Igmanskog marša, koji se smatra jednom od najznačajnijih vojno-političkih operacija partizanskog pokreta tokom Drugog svjetskog rata. Učesnici su istakli da obilježavanje nije samo čin sjećanja, već i poruka o trajnim vrijednostima antifašizma, solidarnosti i zajedničke borbe protiv nepravde.
Poruke antifašizma danas
Predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora Igmanskog marša Mirsad Ćatić istakao je da ovaj historijski događaj predstavlja vješt i hrabar manevar mladih proletera koji su se, uprkos ogromnim rizicima, izvukli iz okruženja tadašnjih okupatorskih snaga i domaćih izdajnika. Prema njegovim riječima, Igmanski marš već decenijama nadahnjuje nove generacije u borbi za slobodu, pravdu i dostojanstvo.
Ćatić je upozorio da fašizam nije nestao, već da se danas često pojavljuje u prikrivenim oblicima, kroz institucije, podjele i govor mržnje. Naglasio je da je važno prepoznati savremene oblike takozvanog „kapilarnog fašizma“ i suprotstaviti mu se znanjem, obrazovanjem i društvenom odgovornošću. Kako je poručio, biti na Igmanskom maršu znači odavati poštovanje hrabrosti, požrtvovanju i slobodarskom duhu proletera, ali i preuzeti odgovornost za očuvanje tih vrijednosti danas.
Marš kroz snijeg i led
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, u ekstremnim zimskim uslovima. Temperature su se spuštale i do minus 38 stepeni, a dubok snijeg dodatno je otežavao kretanje. Oko 800 pripadnika Prve proleterske brigade pješačilo je neprekidno 17 sati, izlažući se iscrpljenosti i smrzavanju.
U tom trenutku brigada je bila opkoljena jakim njemačkim snagama na Romaniji, a odluka o proboju preko Igmana bila je izuzetno rizična, ali jedina moguća. Maršruta je vodila pored Sarajeva, preko Igmana, ka Foči, tada slobodnoj teritoriji pod kontrolom partizana.
Ovaj pohod ostao je zapisan kao jedan od najvažnijih partizanskih podviga na prostorima bivše Jugoslavije. Njegovo obilježavanje i danas nosi jasnu poruku da borba protiv fašizma nije završena i da sjećanje na prošlost ima ključnu ulogu u izgradnji pravednije budućnosti.