Zastupnik Mirsad Zaimović iz Stranka demokratske akcije upozorio je da Federaciji Bosne i Hercegovine, prema predloženom budžetu za 2026. godinu, prijeti takozvani „grčki scenarij“. Kao ključni argument naveo je deficit u tekućem bilansu od čak 1,186 milijardi konvertibilnih maraka, što, prema njegovim riječima, predstavlja ozbiljnu prijetnju fiskalnoj stabilnosti entiteta.
Federalna vlada uputila je prijedlog budžeta u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, zajedno s prijedlogom Zakona o izvršenju budžeta. Ukupni iznos budžeta planiran je na 8,898 milijardi KM, što je za 649 miliona više u odnosu na 2025. godinu. Vlada tvrdi da je cilj budžeta održivo upravljanje javnim finansijama, kontrola rashoda i obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja, uz poseban fokus na socijalnu zaštitu, zdravstvo, penzijski sistem i funkcionisanje javnih institucija.
Međutim, opozicija smatra da brojke ukazuju na suprotan trend – rastuće obaveze bez realnog pokrića u prihodima.
Penzioni sistem kao najveći teret
Zaimović je posebno problematizirao stanje u penzijskom sistemu. Prema njegovim navodima, planirani prihodi od doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje iznose 3,273 milijarde KM, dok su potrebe za isplatu redovnih penzija, uz najavljena povećanja, procijenjene na oko 3,704 milijarde KM. Kada se dodaju i ostali troškovi Fonda PIO, ukupni izdaci prelaze 3,8 milijardi KM.
“To znači da nam nedostaje više od 550 miliona KM samo da bismo isplatili zakonom propisane penzije”, upozorio je Zaimović, ističući da se taj manjak mora pokrivati iz budžeta ili novim zaduženjima. Posebno je naglasio i buduće obaveze, uključujući otplatu oko 700 miliona KM duga prema Londonskoj berzi 2030. godine, kao i nova planirana zaduženja od 1,5 milijardi KM.
Stav Vlade i politička tišina većine
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odgovorio je da je javni dug FBiH na kraju 2025. godine iznosio 7,17 milijardi KM, odnosno 19,7 posto bruto domaćeg proizvoda, što je, prema njegovim riječima, i dalje ispod zakonskih i međunarodnih granica zaduženosti. On je priznao da tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode, posebno servis duga koji s kamatama prelazi milijardu KM godišnje, te da je dodatno zaduženje zbog toga neophodno.
Nikšić je izrazio očekivanje da će puna primjena Zakona o fiskalizaciji transakcija donijeti rast prihoda kroz suzbijanje sive ekonomije, te ostavio mogućnost da se dio planiranog zaduženja ne realizira ukoliko prihodi porastu.
Ipak, ostaje upadljivo da u raspravi o budžetu aktivno učestvuju gotovo isključivo predstavnici opozicije, dok zastupnici stranaka vladajuće koalicije – Trojke i HDZ-a BiH – uglavnom šute. Ta tišina dodatno pojačava sumnje i zabrinutost javnosti da ključna pitanja dugoročne fiskalne održivosti ostaju bez jasnih i uvjerljivih odgovora.