Bivši predsjednik Sauli Niinistö upozorio je da se ne smije dozvoliti da rastuće tenzije oko Grenlanda dovedu do raspada NATO. U izjavi za finskog emitera MTV, Niinistö je istakao da je nezamislivo da bi jedna ključna članica Saveza mogla prijetiti invazijom na teritorij druge članice, aludirajući na ponovljene izjave američkog predsjednika Donald Trump o mogućoj aneksiji Grenland, poluautonomne teritorije Danska.
Prema Niinistövim riječima, iako su izjave iz Washingtona zabrinjavajuće, Savez mora pronaći način da opstane. On smatra da Evropa treba ili preuzeti veću odgovornost za NATO ili „kupiti vrijeme“ u nadi da će se politički kurs u Sjedinjenim Američkim Državama promijeniti. Takav pristup, kako tvrdi, jedini je način da se očuva stabilnost transatlantskog partnerstva u trenutku kada se povjerenje ozbiljno testira.
Grenland kao nova tačka napetosti
Trump je posljednjih dana ponovio da Sjedinjene Američke Države „trebaju Grenland“, ne isključujući ni upotrebu vojne sile kako bi se taj cilj ostvario. Ove izjave izazvale su zabrinutost među evropskim saveznicima, posebno u Danskoj i na samom Grenlandu. Danski i grenlandski zvaničnici su ove sedmice posjetili Bijelu kuću kako bi pokušali smiriti situaciju, ali je američki predsjednik i nakon razgovora ostao pri svom stavu.
Niinistö je upozorio da bi svaka vojna akcija protiv Grenlanda mogla imati dalekosežne posljedice, uključujući aktiviranje klauzule o uzajamnoj pomoći Evropske unije iz Lisabonski ugovor. To bi, prema njegovim riječima, dovelo do ozbiljne institucionalne krize ne samo unutar NATO-a, već i u odnosima između Evrope i SAD-a.
U međuvremenu, nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francuska, Švedska i Norveška, rasporedilo je manje vojne kontingente ili oficire na Grenland, usljed rastuće zabrinutosti za sigurnost u arktičkoj regiji.
Evropska odbrana bez SAD-a?
Niinistö trenutno predsjedava radnom grupom koja priprema izvještaj o tome kako bi Evropa mogla garantovati vlastitu odbranu bez učešća Sjedinjenih Američkih Država. Studija, čije je objavljivanje planirano za mart u izdanju Centar za evropske političke studije sa sjedištem u Brisel, mogla bi otvoriti vrata formiranju zajedničkih evropskih vojnih snaga.
Bivši finski predsjednik smatra da je izvještaj hitno potreban i izražava nadu da će evropske vlade ozbiljno razmotriti njegove preporuke. Istovremeno, finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen nastojala je smiriti situaciju, izjavivši za javni emiter Yle da „nema akutne vanredne situacije“.
Valtonen je potvrdila da je Finska pozvana da učestvuje u vojnim vježbama na Grenlandu, naglašavajući da bi one bile ograničenog obima i provedene isključivo u okviru NATO-a. Uprkos pokušajima smirivanja retorike, jasno je da Grenland postaje nova strateška tačka koja bi mogla oblikovati budućnost evropske i transatlantske sigurnosti.