Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muslimani u četvrtak, 15. januara, obilježavaju mubarek noć Lejletul-miradž, jednu od najznačajnijih noći u islamskoj tradiciji. Ova blagoslovljena noć svake godine nastupa dvadeset i sedme noći mjeseca redžeba po hidžretskom kalendaru i u srcima vjernika zauzima posebno mjesto zbog duboke duhovne poruke koju nosi.
Lejletul-miradž vezana je za jedinstveni i nadnaravni događaj u životu posljednjeg Allahovog poslanika, Muhammeda, alejhi selam. U toj noći Poslanik je, Allahovom voljom, prenesen iz Časnog hrama u Mekki do džamije El-Aksa u Jerusalemu, a zatim uzdignut kroz nebeske sfere sve do Sidretul-muntehaa, krajnje granice stvorenog svijeta. Kur’an ovaj događaj opisuje riječima da se Poslanik približio svome Gospodaru „blizu koliko dva luka ili bliže“, čime se ukazuje na stepen bliskosti koji nijedno ljudsko biće prije niti poslije njega nije dostiglo.
Posebno je značajno to što je putovanje započelo vodoravno – iz Meke u Jerusalem – a zatim se nastavilo okomitim uznesenjem prema nebesima. U tome islamski učenjaci prepoznaju snažnu simboliku: čovjek ne može dosegnuti duhovne visine bez čvrstog oslonca u stvarnosti, odgovornosti i ibadetu na Zemlji. Miradž je tako postao savršeni uzor puta kojim trebaju ići pripadnici Poslanikovog ummeta – spoj vjere, discipline i duhovnog uzdizanja.
Miradž se dogodio u jednom od najtežih perioda Poslanikove misije, nakon gubitka najbližih i suočavanja s odbijanjem i neprijateljstvom okoline. Upravo zato se ovaj događaj može razumjeti kao posebna Allahova nagrada, ali i poruka utjehe i ohrabrenja: ako ljudi ne prepoznaju istinu, Stvoritelj je Onaj koji vidi, zna i nagrađuje ustrajnost.
Tokom miradžskog putovanja Muhammed, alejhi selam, vidio je Džennet i Džehennem, susreo se s ranijim vjerovjesnicima i bio svjedok znamenja koja prevazilaze ljudsku percepciju. Pratio ga je melek Džibril, koji ga je vodio i podučavao sve do granice nakon koje je Poslanik nastavio sam, približivši se Božijem prijestolju.
U ovoj noći objavljeni su posljednji ajeti sure El-Bekare i propisan je pet dnevnih namaza, koji predstavljaju najvažniji dar Miradža muslimanskom ummetu. Namaz je stub vjere i najčvršća veza između čovjeka i njegovog Stvoritelja. Jedini je ibadet koji je propisan iznad nebeskih sfera, što jasno govori o njegovoj uzvišenosti i važnosti.
Namaz je lični susret vjernika s Allahom, čin u kojem nema zamjene ni posrednika. On je oslonac u teškoćama, snaga u slabosti i podsjetnik na krajnji susret s Gospodarom. Lejletul-miradž zato nije samo sjećanje na povijesni događaj, već trajni poziv vjernicima da kroz namaz, vjeru i ustrajnost svakodnevno grade vlastiti duhovni miradž.