Društvene mreže postale su sastavni dio života mladih u Bosni i Hercegovini. Za generacije koje su odrasle uz pametne telefone, virtualni prostor više nije samo mjesto zabave, nego i arena u kojoj se gradi identitet, traži potvrda i mjeri vrijednost. Upravo tu nastaje problem: pritisak da se bude savršen, prihvaćen i zanimljiv može dovesti do osjećaja nesigurnosti, usamljenosti i stalnog poređenja sa drugima.
„Ako ne objaviš, kao da se nije ni desilo“ – ta rečenica među tinejdžerima sve se češće uzima zdravo za gotovo. No, stvarnost koja se prikazuje na mrežama najčešće je filtrirana, uređena i pažljivo odabrana. Fotografije bez greške, savršena tijela, skupi putovanja, modni brendovi – poruke koje mladi svakodnevno gledaju mogu stvoriti utisak da svi ostali žive bolje i ljepše. To povećava pritisak da se ispuni nerealni standard, pa čak i strah od toga da se ne bude „dovoljno dobar“.
Stručnjaci upozoravaju da konstantno poređenje na mrežama utiče na samopouzdanje mladih. Mnogi razvijaju osjećaj anksioznosti kada objava ne dobije onoliko lajkova koliko su očekivali. Popularnost se počinje mjeriti brojevima, a ne stvarnim odnosima i kvalitetom života. Ipak, mladi nerijetko kažu da nemaju osjećaj da mogu „pobjeći“ s mreža – jer se upravo tamo dešava njihov društveni život.
Situaciju u BiH dodatno komplikuju ekonomski i društveni izazovi. Kada mladi kroz ekrane gledaju vršnjake iz razvijenijih zemalja, taj jaz između želja i mogućnosti čini se još većim. Umjesto da društvene mreže budu prostor inspiracije i kreativnosti, često postaju podsjetnik na ono što se nema.
Ipak, sve nije crno. Mnogi mladi u BiH koriste društvene mreže za pozitivne stvari: izražavanje kroz umjetnost, pokretanje malih biznisa, borbu za društvene promjene i širenje solidarnosti. Važno je da se kroz škole, porodice i javne kampanje razgovara o digitalnoj pismenosti – kako prepoznati manipulaciju, zaštititi sebe i sačuvati mentalno zdravlje.
Mladi zaslužuju prostor u kojem će biti ono što jesu, bez pritiska da svaki trenutak izgleda poput reklame. Društvene mreže mogu biti vrijedan alat, ali samo ako ih koristimo, a ne da one koriste nas. Sloboda počinje onog trenutka kada lajk prestane biti mjera vlastite vrijednosti.