Dugotrajna i gotovo neprimjetna, ali uporna poskupljenja već godinama ozbiljno narušavaju kvalitet života građana Bosne i Hercegovine. Rastuće cijene osnovnih životnih namirnica, energenata, režijskih troškova i usluga sve snažnije stežu finansijski prostor domaćinstava, u zemlji u kojoj mjesečna primanja velikog broja građana odavno nisu dovoljna ni za pokrivanje osnovnih potreba. Sve veći broj porodica svakodnevno se suočava s pitanjem kako preživjeti od mjeseca do mjeseca.
Vrijednost potrošačke korpe premašila je 3.350 KM, što jasno pokazuje razmjere problema. S prosječnom platom od oko 1.600 KM moguće je pokriti manje od polovine osnovnih mjesečnih troškova četveročlane porodice, dok oni koji primaju minimalnu platu od oko 1.000 KM uspijevaju pokriti tek nešto manje od trećine potrebnih izdataka. Posebno teška situacija je među penzionerima, čija primanja često iznose oko 600 KM mjesečno. Za njih, izbori su svedeni na puko preživljavanje, jer se novac mora rasporediti između hrane, lijekova i osnovnih režija.
Mnogi stariji građani već su odustali od svega što se može smatrati luksuzom, a često i od dijela osnovnih potreba. Računi za struju, vodu, grijanje i komunalne usluge nerijetko dosežu iznose koje je teško pokriti čak i s prosječnom platom, a kamoli s penzijom. Kada se na to dodaju troškovi lijekova, koji su za stariju populaciju neizbježni, jasno je zašto veliki broj penzionera živi u stalnoj neizvjesnosti.
Najveći dio mjesečnih troškova i dalje otpada na hranu, ali i tu se bilježe drastična poskupljenja. Namirnice koje su nekada bile dio svakodnevnog jelovnika danas se sve češće izbacuju iz korpe. Cijene mesa, mliječnih proizvoda, jaja i suhomesnatih proizvoda dosegle su nivoe koji su za mnoge neprihvatljivi. Kilogram pojedinih proizvoda predstavlja značajan procenat mjesečnih primanja, zbog čega se građani okreću jeftinijim, često i manje kvalitetnim alternativama.
Poseban problem predstavlja grijanje. Troškovi ogrjeva posljednjih godina naglo rastu, pa se cijena pripreme za zimsku sezonu penje i do 2.000 KM. Za mnoga domaćinstva to znači dodatno zaduživanje ili odricanje od drugih osnovnih potreba. U takvim okolnostima, izbor između topline i hrane postaje realnost za veliki broj ljudi.
Dodatnu zabrinutost izaziva podatak da je stopa inflacije u Bosni i Hercegovini znatno viša nego u zemljama eurozone. Dok inflacija u eurozoni iznosi nešto više od dva posto, u BiH ona prelazi četiri posto, što znači da rast cijena brže „jede“ ionako skromna primanja građana. Bez sistemskih mjera i dugoročnih rješenja, teret poskupljenja i dalje će najteže pogađati one najranjivije – penzionere, radnike s niskim primanjima i porodice s više članova, za koje je svakodnevni život postao borba za osnovnu egzistenciju.