EU odobrila Reformsku agendu za BiH: Šta slijedi nakon zelenog svjetla iz Brisela?
Evropska unija zvanično je odobrila Reformski paket za Bosnu i Hercegovinu, čime je otvoren put za korištenje značajnih finansijskih sredstava namijenjenih modernizaciji zemlje i unapređenju životnog standarda građana. Ipak, prema ocjenama stručnjaka i domaćih zvaničnika, iako je ovaj korak važan, on predstavlja tek početak dugog i zahtjevnog procesa u kojem će institucije BiH morati pokazati posvećenost reformama i sposobnost da pripreme i sprovedu kvalitetne projekte.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH poručio je da je riječ o “velikom koraku naprijed”, ali i upozorio da pravi posao tek predstoji. Bosna i Hercegovina mora dokazati da je spremna raditi ozbiljno i odgovorno, kako bi nadoknadila izgubljeno vrijeme i povukla sredstva koja su već odavno dostupna ostalim zemljama Zapadnog Balkana. BiH je, naime, već izgubila prvu tranšu sredstava zbog kašnjenja u provođenju obaveza.
Kreditna i bespovratna sredstva – do 2027. godine
Prema riječima Harisa Plakala, generalnog sekretara Evropskog pokreta u BiH, dostupna sredstva čine kombinaciju bespovratnih i kreditnih fondova. BiH će ih moći povlačiti isključivo u skladu s ubrzanjem reformi. Rok za korištenje sredstava trenutno je postavljen do 2027. godine, a dinamika povlačenja zavisit će od toga koliko brzo domaće institucije budu usvajale potrebne zakone i pripremale projekte.
Dosadašnja neaktivnost i političke opstrukcije već su koštale državu miliona eura. Nova agenda, međutim, posebno naglašava oblasti koje treba poboljšati kako bi građani što prije osjetili koristi — od razvoja infrastrukture do jačanja privatnog sektora, obrazovanja i turizma.
Četiri ključne oblasti ulaganja
Reformska agenda fokusira se na četiri osnovne oblasti koje bi trebale doprinijeti dugoročnom razvoju zemlje:
1. Ekonomski rast i konkurentnost – jačanje privatnog sektora, smanjenje barijera za poslovanje i poticanje investicija.
2. Infrastrukturni razvoj – posebno nastavak izgradnje Koridora 5C, modernizacija željeznica, unapređenje putne mreže i digitalizacija.
3. Zelena tranzicija – ulaganja u održive energetske projekte, obnovljive izvore energije i rekonstrukciju elektroprenosne mreže.
4. Obrazovanje, mladi i vladavina prava – oko 30 posto paketa namijenjeno je mladima, digitalnim vještinama, reformi obrazovnog sistema, razvoju turizma i jačanju demokratskih institucija.
Plakalo pojašnjava da će sredstva biti raspoređena tačno onako kako je planirano u agendi: projekti iz turizma, obrazovanja, digitalizacije, zelene ekonomije i jačanja institucija bit će prioritetno finansirani.
Očekivanja od nižih nivoa vlasti
Zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu BiH, Predrag Kojović, naglasio je da se sada očekuje aktivno učešće i nižih nivoa vlasti. Opštine, gradovi i kantoni morat će podnositi svoje prijedloge projekata Vijeću ministara, koje će potom vršiti selekciju i usaglašavanje.
Kojović je pozvao načelnike, gradonačelnike i entitetske premijere da iskoriste priliku i pripreme kvalitetne projekte, jer će od njih u velikoj mjeri zavisiti koliko će BiH uspjeti povući sredstava iz evropskih fondova.
Političke prepreke i izazovi
Iako je odluka Evropske unije pozitivna, politički izazovi nisu nestali. Reformska agenda u ranijim pokušajima često je nailazila na otpor, posebno od SNSD-a, uz tvrdnje da pojedine odredbe nisu u interesu srpskog naroda. Budući da su za svaki korak potrebne ruke svih ključnih političkih aktera, jasno je da će politička volja biti presudna.
Ministar finansija BiH, Srđan Amidžić, ističe da je evropski put frustrirajući proces, ali da upornost na kraju uvijek donese rezultate. Reformama se mora pristupati sistematski, bez odustajanja na prvim preprekama.
Šta slijedi u narednim sedmicama?
Prije povlačenja novca, BiH mora potpisati Sporazum o instrumentima i kreditni sporazum. Tek nakon toga slijedi proces pripreme i ocjene projekata te konkretno provođenje reformi.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, smatra da bi BiH već narednih sedmica mogla pokazati spremnost, posebno ako Zakon o sudu i Zakon o VSTV-u budu usvojeni. Iako postoji mogućnost da se ti zakoni ne stignu usvojiti na vrijeme, Krišto vjeruje da će napredak biti prepoznat i da BiH ima realne šanse dobiti zvanično odobrenje za otvaranje pregovora s EU.
Prava provjera tek dolazi
Nakon potpisivanja sporazuma, prva tranša od 68 miliona eura trebala bi biti isplaćena. Sve nakon toga biće test sposobnosti države da realizuje reforme i provede projekte koji unapređuju zemlju. Riječ je o ozbiljnom i dugotrajnom procesu koji će zahtijevati saradnju svih nivoa vlasti, političku stabilnost i administrativnu spremnost.
Odobrena reformska agenda donosi važan vjetar u leđa evropskom putu BiH, ali tek će predstojeći mjeseci pokazati da li je država spremna iskoristiti historijsku priliku koja joj je pružena.