Trumpova Nacionalna sigurnosna strategija: Oštar pogled na Evropu i moguće posljedice za Balkan
Bijela kuća je objavila novi dokument Nacionalne sigurnosne strategije, koji treba da posluži kao okvir za vanjsku politiku administracije predsjednika Donalda Trumpa. Iako se očekivalo da će strategija biti u skladu s njegovim ranijim stavovima, ton i sadržaj dokumenta jasno potvrđuju povratak politikama naglašenog suverenizma, ekonomskog protekcionizma i težnje ka dominaciji Sjedinjenih Država u globalnim trgovinskim odnosima.
Posebnu pažnju javnosti privukao je dio dokumenta koji se odnosi na Evropu. Opis koji se tamo nudi znatno je tamniji od diplomatskih procjena koje inače dolaze iz Washingtona. Autori strategije tvrde da se Evropa nalazi u dubokoj krizi te da je, uz ekonomski pad njenog udjela u globalnoj ekonomiji, izložena “mnogo ozbiljnijoj prijetnji” – kako se navodi – “brisanja same civilizacije”. Kao ključne faktore navode regulacijski pritisak, rigidne institucije Evropske unije, demografski pad, migracione tokove i slabljenje nacionalnog identiteta u brojnim državama članicama.
U strategiji se navodi da su migracione politike transformisale evropski kontinent do mjere da stvaraju društvene napetosti, dok se dramatičan pad nataliteta opisuje kao fundamentalni izazov koji ugrožava dugoročnu održivost država. Prema autorima dokumenta, evropske nacije suočavaju se sa gubitkom samopouzdanja, što bi, ukoliko se sadašnji trendovi nastave, moglo dovesti do toga da kontinent “postane neprepoznatljiv već za dvadeset godina”. Dodatno upozoravaju da takve promjene mogu oslabiti sposobnost evropskih država da ostanu pouzdani vojni i politički partneri Sjedinjenim Američkim Državama.
S druge strane, strategija poziva Evropu da ojača vlastitu sigurnost, ali kroz jačanje suverenosti država članica, a ne kroz dalju centralizaciju moći u institucijama EU. Posebno se naglašava potreba za jasnim i čvrstim stavom prema Rusiji, kao i preispitivanje dugoročnih demografskih i identitetskih politika u državama NATO-a. U jednom od najoštrijih dijelova dokumenta upozorava se da bi neke članice NATO-a u narednim decenijama mogle postati “većinski neevropske”, što bi, kako se navodi, otvorilo pitanje njihovog strateškog usmjerenja i odnosa prema Sjedinjenim Državama.
Iako se Balkan ne spominje direktno, stručnjaci ističu da se implikacije nove strategije vrlo jasno odnose i na ovaj region. Analitičar Evropske sigurnosne inicijative (ESI), Adi Ćerimagić, ističe da dokument ukazuje na sve manju spremnost SAD-a da se u budućnosti oslanjaju na postojeći evropski okvir integracija i proširenja. Prema njegovoj analizi, pristup Washingtona mogao bi se udaljiti od podrške reformskim procesima u okviru EU i fokusirati na brza, bilateralna rješenja – čak i kada su ona politički krhka.
Ćerimagić upozorava da bi takav razvoj događaja mogao značajno utjecati na provođenje ključnih sporazuma koji su oblikovali politički poredak Zapadnog Balkana nakon devedesetih, uključujući Dejtonski sporazum, Ahtisarijev plan te Prespanski i Ohridski sporazum. Kako navodi, u zemljama regiona već se primjećuju politički akteri koji naklonjeno gledaju na trumpovski model direktnih, brzih, ali nestabilnih dogovora, što može otvoriti prostor za oživljavanje starih političkih ambicija i preispitivanje postojećih granica i nadležnosti.
Prema njegovom mišljenju, Evropska unija je sada pod posebnim pritiskom da ubrza procese integracije i ispuni obećanja koja su godinama davala državama Zapadnog Balkana. Ukoliko to ne učini, mogla bi izgubiti ključnu ulogu u regionu, dok bi vakuum mogao biti ispunjen alternativnim političkim modelima, koji ne nude dugoročnu stabilnost.
Trumpova Nacionalna sigurnosna strategija, iako globalni dokument, stoga može imati vrlo konkretne posljedice na političke odnose u našem regionu. Bez obzira na to ko je na vlasti u Washingtonu, poruke sadržane u njoj već danas oblikuju ponašanje lokalnih političara i postavljaju novu dinamiku između Evropske unije, Sjedinjenih Država i Zapadnog Balkana.