U medijima se često prikazuje Donald Trump kao ključni „miran posrednik“ koji je uspio okončati rat u Gazi. Iako je on zaista imao ulogu, priča je znatno složenija — i puno manje herojska nego što naslovnice sugeriraju. Evo zašto:
Trump je bio prvenstveno saveznik Izraela, a ne neutralni posrednik
Trumpova administracija je tokom cijelog sukoba javno i otvoreno stala na stranu Izraela. On je u politiku prema Gazi ušao kao glasni zagovornik izraelskih interesa, što je njegovu navodnu ulogu „spasitelja“ postavilo u vrlo pristran kontekst. Kada funkcionišete više kao saveznik jedne strane, teško je zatim tvrditi da ste nepristrani arbitar koji „riješava sukob“.
Ovakav stav dodatno kompromituje „herojski“ narativ — jer heroj bi bio netko koji balansira, štiti obje strane, žrtvuje se radi mira; Trump, međutim, ima historiju podrške Izraelu i izražene razloge da vidi izraelski uspjeh kao primarni.
Plan koji je promovisao je pun slabosti i nije napravio realan okvir za mir
Trump je predstavio tzv. 20-točkovni plan za Gazu, koji je izgledao impresivno na papiru: primirje, razmjena talaca, humanitarna pomoć, demilitarizacija Gaze i prijelazna uprava.
Međutim, analitičari već ukazuju na ozbiljne slabosti: plan ima vrlo malo konkretnih mehanizama za kontrolu i provedbu, nejasne rokove za demilitarizaciju, te ne adresira temeljna politička pitanja — stanje palestinskog stanovništva, budući status Gaze, kako će biti spriječeno da se ponovno obnovi nasilje.
Drugim riječima: da, Trump je mogao uraditi „fotić“ – dogovor o primirju – ali ne i osigurati stabilan i održiv mir. Herojstvo očekuje trajne rezultate, a ti rezultati još nisu vidljivi.
Iako je privremeno primirje postignuto, izazovi ostaju: održavanje prestanka nasilja, demilitarizacija, obnova Gaze, rješavanje unutrašnjih palestinskih pitanja, budući status terena.
Ako jedna od komponenti zakaže — npr. novi val nasilja, neprovođenje razmjene talaca, neusklađenost između Izraela i palestinskih vlasti — tada će se mit o heroju ozbiljno urušiti. Za titulu heroja potrebno je više od jedne fotografije slavlja — potrebno je dugoročno rješenje.
Iako je u ranoj fazi postignuto primirje između Izraela i Hamasa, situacija u Gazi vrlo brzo je pokazala da prekid neprijateljstava nije stabilan, niti potpuno poštovan. Formalna obustava sukoba nije značila kraj razaranja – upravo suprotno: već su se javili prvi veliki udari od strane Izraela, što potvrđuju izvještaji o ponovnim zračnim napadima i gađanju područja u Gazi
Prema zvaničnim izjavama izraelske strane, vojni udari su pokrenuti jer su snage navodno bile metom napada – primjerice, prema kojima su militanti Islamskog Džihada ili drugih grupa ispalili antitank raketu na izraelske trupe u području Rafaha. U tim okolnostima, Izrael je smatrao da je primirje već prekršeno i odgovorio je zračnim udarima i artiljerijskom vatrom.