Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) održalo je 4. oktobra sjednicu u sjedištu Regionalnog odbora SDA Srednje Podrinje u Zvorniku. Sastanak je, očekivano, protekao u atmosferi naglašene zabrinutosti zbog političkih i društvenih prilika u Bosni i Hercegovini, ali i kroz niz kritika upućenih kako prema vlastima entiteta Republika Srpska, tako i prema vladajućoj državnoj koaliciji, uključujući predstavnike Trojke.
Pitanje genocida i diskriminacije povratnika
Na sjednici je naglašeno da ni tri decenije nakon genocida u Srebrenici i etničkog čišćenja, posljedice tih zločina nisu uklonjene. SDA tvrdi da se umjesto suočavanja sa prošlošću, u RS sve intenzivnije negira genocid, veličaju presuđeni ratni zločinci, te provodi sistemska diskriminacija nad povratnicima. Od međunarodne zajednice i visokog predstavnika se traži da preduzmu konkretne mjere – prije svega izmjene Izbornog zakona BiH kako bi se preživjelima i potomcima žrtava omogućilo pravo glasa u mjestima prebivališta iz 1991. godine, sa posebnim pravilima za Srebrenicu.
SDA je istakla i zahtjev za dosljednom primjenom Ustava RS, posebno člana 97. koji predviđa proporcionalno zapošljavanje Bošnjaka i Hrvata. Uz to, naglašeno je pravo na upotrebu bosanskog jezika, koje se, prema njihovim tvrdnjama, sustavno krši.
Kritike na račun Trojke i državne vlasti
Jedna od ključnih tačaka sjednice odnosila se na ponašanje zvaničnika Trojke. SDA je ocijenila da oni “zbog jeftinih političkih poena” stvaraju iluziju da je Milorad Dodik politički neutralisan, iako, kako tvrde, on i dalje kontroliše ključne procese u RS, ali i na nivou države. Posebno je kritikovan Centralna izborna komisija BiH koja je, uprkos presudi Suda BiH, ovjerila izbornu listu s Dodikovim potpisom. SDA najavljuje pokretanje postupka pred Ustavnim sudom BiH kako bi se ovaj spor riješio.
Također, SDA je ocijenila da je Trojka “kapitulirala” pred Dodikom u procesu usvajanja Programa reformi iz Plana rasta, jer je pristala na njegove uslove bez ključne reforme Ustavnog suda BiH. Na taj način, kako navode, BiH je izgubila 108 miliona eura sredstava EU, a zemlja je ostala u zastoju na evropskom putu.
Referendum i nova institucionalna kriza
Posebnu pažnju privukla je najava referenduma u RS zakazanog za 25. oktobar. SDA tvrdi da taj referendum nema nikakav pravni značaj, ali da će dodatno produbiti političku krizu u BiH. Kako je navedeno, ne može se putem referenduma odlučivati o sudskim presudama i zakonima, pa SDA planira obratiti se Ustavnom sudu BiH sa zahtjevom za stavljanje van snage odluke Narodne skupštine RS kojom se otvara put referendumu.
Nove zakonodavne inicijative
Na kraju sjednice, SDA je najavila da će uputiti u parlamentarnu proceduru zakon o proporcionalnoj zastupljenosti pri zapošljavanju i imenovanjima u institucijama BiH i entiteta. Time, prema njihovim tvrdnjama, žele spriječiti daljnju diskriminaciju, posebno Bošnjaka, u državnoj upravi.
Sjednica u Zvorniku još jednom je pokazala da SDA nastoji zadržati snažan fokus na pitanjima povratnika, genocida i odnosa sa vlastima u RS, ali i da oštro kritikuje političke rivale iz Trojke. Iako se njihove poruke oslanjaju na realne probleme poput diskriminacije povratnika ili Dodikovog političkog uticaja, ton saopštenja ukazuje i na nastavak strategije konfrontacije sa svim ključnim akterima, što dodatno produbljuje političke podjele u zemlji.