Nakon sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojena Reformska agenda, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac izjavio je da je odluka donesena isključivo na osnovu instrukcija lidera SNSD-a i predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Dodikova riječ presudna
„Usvojili smo Reformsku agendu jer je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik to rekao. Predsjednik Milorad Dodik se pita i pitaće se u Republici Srpskoj, a potvrdio je da se pita i pitaće se i u Sarajevu“, poručio je Košarac nakon završene sjednice.
Ova izjava jasno potvrđuje dugogodišnju praksu SNSD-a da sve ključne odluke koje se tiču institucija BiH donosi centralizirano, u skladu s političkom voljom Dodika.
Košarac je naglasio da usvajanje Reformske agende ne znači prenos nadležnosti s entiteta na državni nivo, čime je pokušao umiriti dio javnosti u Republici Srpskoj koji se protivi jačanju državnih institucija.
„Nema prenosa nadležnosti“
„Da li mislite da će neko iz SNSD-a podići ruku za prenos nadležnosti? Znate da mi pripremamo dva referenduma i to je najbolji odgovor“, kazao je Košarac, ne navodeći detalje o kakvim referendumima je riječ.
Poručio je da se reformska agenda odnosi prije svega na ispunjavanje tehničkih zahtjeva i obaveza prema Evropskoj uniji, ali da to ne znači odricanje od entitetskih ovlasti.
Politička poruka
Košarčeva izjava dolazi u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz osjetljiv period na putu ka Evropskoj uniji. Evropska komisija jasno je postavila uslov da sve zemlje regiona moraju ispuniti reformske agende kako bi imale pristup sredstvima iz Plana rasta i ekonomskim fondovima.
Odluka Vijeća ministara da usvoji dokument dočekana je kao pozitivan signal u Briselu, ali način na koji je obrazložena u Banjaluci otvara nova pitanja o političkoj stabilnosti i spremnosti vlasti da djeluju samostalno i institucionalno, a ne isključivo po partijskim instrukcijama.
Kontroverzne poruke
Naglašavanje Dodikove presudne uloge u donošenju odluka na državnom nivou dodatno je izazvalo reakcije javnosti i opozicije, koji tvrde da takav pristup obesmišljava rad zajedničkih institucija. Kritičari ističu da ovakve izjave potvrđuju da Vijeće ministara i Parlament BiH funkcionišu samo kada postoji interes SNSD-a, dok se u drugim slučajevima odluke blokiraju.
Najava dva referenduma dodatno pojačava političke tenzije, jer su slične inicijative u prošlosti bile korištene kao sredstvo pritiska na državne institucije i međunarodnu zajednicu.
Iako je usvajanje Reformske agende formalno značajan korak ka ispunjavanju obaveza BiH prema Evropskoj uniji, poruke Staše Košarca jasno pokazuju da ključne odluke u državi i dalje zavise od političke volje jednog čovjeka.
Time se otvara dilema: koliko su državne institucije uopće samostalne, a koliko ostaju taoci partijskih i ličnih odluka. U isto vrijeme, neizvjesnost oko najavljenih referenduma i njihovih potencijalnih posljedica dodatno opterećuje ionako krhku političku situaciju u zemlji.