Rusija je u nedjelju saopćila da je tokom zajedničkih vojnih vježbi s Bjelorusijom ispalila hipersoničnu krstareću raketu Cirkon na metu u Barentsovom moru. Prema informacijama ruskog Ministarstva odbrane, lansiranje je izvedeno s fregate Sjeverne flote Admiral Golovko, a raketa je pogodila cilj direktnim udarom.
Objavljeni snimci prikazuju trenutak lansiranja – raketa se vertikalno izdiže s broda, nakon čega skreće pod uglom prema horizontu. Ministarstvo je navelo da su podaci o pogotku praćeni u realnom vremenu i da je meta uspješno uništena.
U vježbu su bili uključeni i dalekometni protupodmornički avioni mješovitog avijacijskog korpusa Sjeverne flote, kao i Su-34 bombarderi, koji su simulirali napade na kopnene ciljeve.
Vježba “Zapad”
Zajednička strateška vježba „Zapad“ s Bjelorusijom počela je 12. septembra, a cilj joj je, prema Moskvi i Minsku, poboljšanje koordinacije i komandnih sposobnosti u slučaju napada na teritorij jedne od dvije zemlje.
Iako su obje strane naglasile da se radi o isključivo odbrambenim vježbama, NATO je odgovorio najavom vlastite operacije „Istočna straža“, nakon što su ruski dronovi 9. i 10. septembra preletjeli u poljski zračni prostor. Zapadni saveznici poručuju da pažljivo prate događaje na granicama članica NATO-a, a naročito na istočnom krilu saveza.
Cirkon – nova generacija naoružanja
Ruski predsjednik Vladimir Putin još je 2019. godine izjavio da raketa Cirkon može letjeti devet puta brže od brzine zvuka, pri čemu može gađati ciljeve na kopnu i moru na udaljenostima većim od 1.000 kilometara.
Prema dostupnim podacima, raketa poznata u Rusiji kao 3M22 Cirkon, a u NATO klasifikaciji kao SS-N-33, ima domet između 400 i 1.000 kilometara. Masa bojeve glave kreće se od 300 do 400 kilograma. Njen hipersonični kapacitet smatra se jednim od najvažnijih ruskih tehnoloških iskoraka u savremenom naoružanju, jer značajno otežava mogućnost presretanja od strane protivničkih sistema protuzračne odbrane.
Geopolitički kontekst
Eksperti ističu da lansiranje Cirkona u trenutku kada se odvijaju napete odnose Rusije sa Zapadom šalje snažnu političku poruku. Kremlj na ovaj način demonstrira sposobnost da koristi najmodernije oružje i da održi vojnu spremnost u suradnji sa saveznicima poput Bjelorusije.
Istovremeno, Zapad ovakve poteze vidi kao nastavak militarizacije regije i dodatni rizik za sigurnost Evrope. Dok Moskva i Minsk tvrde da „Zapad 2025“ ima preventivno-odbrambeni karakter, NATO smatra da vježbe doprinose daljoj destabilizaciji i rastu tenzija.
Testiranje hipersonične rakete Cirkon i upotreba bombardera Su-34 naglašavaju težnju Rusije da potvrdi status vojne sile sposobne za tehnološki superiorne napade. Iako ruska strana poručuje da nema namjeru napasti nijednu članicu NATO-a, odgovor saveza kroz operaciju „Istočna straža“ pokazuje da nepovjerenje ostaje duboko ukorijenjeno.