Naučna konferencija “Srebrenica 30 godina poslije genocida” otvorena u Sarajevu: Sjećanje, odgovornost i borba protiv negiranja
U prekrasnoj Vijećnici večeras je svečano otvorena međunarodna konferencija „Srebrenica 30 godina poslije genocida: sjećanje, odgovornost i izazovi negiranja“, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu. Ovaj važan skup okupio je istaknute akademike i istraživače iz zemlje i svijeta, koji će tokom pet panela raspravljati o pravnim, historijskim i društvenim aspektima genocida u Srebrenici. Posebna pažnja bit će posvećena kontroverzama negiranja genocida, edukaciji o tom periodu kroz obrazovni sistem, te pitanjima kako zajednica može iscijeliti traume koje se prenose generacijama.
Rektor Univerziteta i predsjednik Koordinacionog odbora konferencije, prof. dr. Tarik Zaimović, istakao je da je Srebrenica daleko više od statistike ili datuma—ona je simbol institucionalnog projekta etničkog uništenja. On je u svojstvu govornika naglasio:
„Srebrenica nije obični događaj ili brojka. To je rezultat planske, multigodišnje i državne politike eradiciranja jednog naroda—ne samo fizičkog uništenja, već brisanja njegove kulture i identiteta… Otvorena rana savjesti čovječanstva.“
Zaimović je pozvao na trajnu borbu protiv šutnje i negiranja, jer:
„Šutnja je saučestvovanje, a negiranje je nastavak nasilja… Civilizirani svijet mora prepoznati Srebrenicu kao univerzalno upozorenje: tamo gdje sazrijeva mržnja, nepravda i šutnja, nema mira.“
Organizator konferencije naveo je da ovim skupom Univerzitet, putem Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, potvrđuje opredijeljenost za naučni pristup razotkrivanju svih dimenzija genocida—i kako se taj zločin dogodio, ali i zašto danas negiranje predstavlja jedan od njegovih modernih nastavaka.
Profesor Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka i predsjednik Organizacionog odbora, podsjetio je da genocid u julu 1995. nije bila mla zahvalna tragedija, već hladno organizirani program etničkog istrebljenja, izvršen uz političku i vojnu logistiku RS-a i Srbije:
„Cilj nije bio samo ubiti. Cilj je bio nestanak jednog naroda—brisanje uspomena i tragova.“
Naglasio je da negiranje genocida nije puki “loš stav” nego ideologija koja namjerno potkopava istinu i žrtve, te pozvao akademsku zajednicu da ne prepisuje nego aktivno brani dokumentiranu istinu.
Direktor Instituta, prof. dr. Muamer Džananović, upozorio je da je genocid u Srebrenici još uvijek prisutan kroz institucionalno negiranje i revizionizam, ali i kroz globalnu kampanju proizvedene nejasnoće činjenica:
„Ako historija nije jasna i činjenično potkrijepljena, negatori mogu tvrditi da su svi životi jednako važni—a istina prestaje postojati.“
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica, Emir Suljagić, upozorio je na dvostruku dimenziju tragedije—da su masovna ubistva samo vrh sante ledene, a da je proces dugotrajan i planski:
„Genocid je trajao godinama—opsada, progon i destrukcija kulture i identiteta su bili njegov integralni dio.“
Konferencija je, dakle, premisa za novu generaciju naučnih i društvenih odgovora na prošlost i poziv na aktivnu borbu protiv političkog revizionizma. To je opomena—ali i poruka da istina i suočavanje na kraju jačaju našu ljudsku svjest.