U parlamentarnu proceduru upućen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji sadrži sporne odredbe čija bi primjena mogla ograničiti slobodu izražavanja i otežati svakodnevni rad novinara i medija u interesu javnosti.
Naime, član 193.A ovog zakona predviđa kazne za osobe koje “neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija objave ili prikažu dokument, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj lične prirode bez saglasnosti osobe koja ga je izradila ili na koju se odnosi… ili bez saglasnosti osobe čiji pristanak zakon zahtijeva”. Predviđene sankcije uključuju novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do tri godine.
Uvođenje cenzure
Ovakve odredbe, koje su široko postavljene i neprecizno definisane, otvaraju prostor za uvođenje medijske cenzure i represiju nad novinarima.
Zamislimo situaciju u kojoj se objave prepiske kriminalnih grupa koje dogovaraju izvršenje teških krivičnih djela ili se objave fotografije počinilaca uhvaćenih na djelu. Ako oni nisu dali saglasnost za objavu tih dokaza, novinar koji ih objavi mogao bi se suočiti s krivičnom prijavom i zatvorskom kaznom. Još jasniji primjer je objavljivanje prepiski iz Sky aplikacije koje otkrivaju veze između kriminalnih grupa i pojedinaca iz policijskih, sigurnosnih, poslovnih i političkih struktura u BiH. Kako ti pojedinci nisu dali saglasnost, novinar bi mogao biti tužen i osuđen.
Ovakav zakon bi značio da bi se novinari poput Avde Avdića ili Slobodana Vaskovića suočili sa zatvorskim kaznama, dok bi moćni pojedinci nastavili koristiti pravni sistem za svoju zaštitu. Ovaj scenario djeluje apsurdno, ali upravo do takvih posljedica bi mogle dovesti ovakve odredbe.
Primjena ovog zakona mogla bi onemogućiti medijsko izvještavanje sa sjednica zakonodavnih i izvršnih organa vlasti, suđenja otvorenih za javnost, policijskih uviđaja i drugih događaja od javnog interesa, ukoliko bi se zahtijevala prethodna saglasnost za objavljivanje informacija.
Politička kontrola
Pored toga, predloženi član zakona nije u skladu s međunarodnim pravnim standardima i preporukama koje omogućavaju medijima da bez prethodne saglasnosti dokumentuju i izvještavaju o javnim događajima i institucijama.
Posebno je problematično što Vlada Federacije BiH koristi krivične odredbe koje direktno ugrožavaju novinarsku profesiju, dok istovremeno ignoriše zahtjeve novinarskih udruženja, nezavisnih institucija i Evropske unije za efikasniju zaštitu sigurnosti novinara. Na primjer, član 359.A predviđa zaštitu liječnika, ali ne i novinara, uprkos činjenici da su i oni često izloženi napadima i prijetnjama. Ovim se pokazuje očigledna diskriminacija i neravnopravan tretman profesionalaca koji rade u javnom interesu.
Iako političari poput Nermina Nikšića, Elmedina Konakovića i Edina Forte često ističu demokratiju i ljudska prava kao svoje principe, njihova vlast u praksi primjenjuje autoritarne metode, od donošenja ključnih odluka bez konsultacija, preko pokušaja ograničavanja ovlasti parlamenta, do stvaranja pravnih osnova za krivično gonjenje novinara.
Pokušaj cenzure u KS
Ovo nije prvi put da vlast pokušava uvesti mehanizme za kontrolu medija i obračun s nepodobnim novinarima. Krajem maja, Vlada Kantona Sarajevo usvojila je Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je prvi put uključivao regulaciju ponašanja na internetu i sankcionisanje širenja “lažnih vijesti” koje izazivaju paniku i nemir među građanima.
Ovaj zakon bi omogućio MUP-u KS, na čijem je čelu Admir Katica iz NiP-a, da izriče prekršajne kazne za ono što procijene kao “govor mržnje” na internetu. Nakon snažnih pritisaka novinarske zajednice, ovaj prijedlog je povučen.
Međutim, najnoviji pokušaj izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH pokazuje da vlast ne odustaje od uvođenja zakonskih mehanizama koji bi mogli ugroziti slobodu medija i pravo građana na informisanje.