Poziv na bojkot trgovina, kafića, restorana i benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini zakazan za 31. januar izazvao je veliku pažnju, a razlog za to su visoke cijene koje su postale gotovo svakodnevna tema među građanima. Prema anketi koju je proveo portal Klix, 94 posto od 11.298 ispitanika podržava bojkot, smatrajući da poskupljenja u trgovinama nisu opravdana. Iako su neki političari ostali bez odgovora, mnogi su izrazili podršku ovoj inicijativi.
Federalni ministar trgovine, Amir Hasičević iz Naše stranke, ističe da je pravo na bojkot sastavni dio slobodnog tržišta, dok zastupnik u Parlamentu FBiH, Haris Šabanović iz SDA, smatra da je trenutna vlast, predvođena Trojkom, odgovorna za inflaciju i galopirajući rast cijena. Šabanović poziva na podršku svim oblicima otpora prema takvim politikama.
Dragan Stevanović, vijećnik Grada Sarajeva iz SDP-a, također je najavio da će se pridružiti bojkotu, ističući da su cijene u Bosni i Hercegovini daleko veće nego u drugim evropskim gradovima poput Praga i Zagreba. Slično razmišlja i zastupnica Lana Prlić (SDP), koja podržava pravo građana na slobodan izbor, ali ističe da vlast mora raditi na većoj transparentnosti i sankcionisanju zloupotreba na tržištu.
Nebojša Vukanović, predsjednik “Liste za pravdu i red”, također podupire bojkot, navodeći da inflacija i preveliki profiti trgovačkih lanaca uništavaju životni standard građana.
Slična akcija u Hrvatskoj prošli je petak privukla veliki broj građana, a trgovine su bile gotovo prazne. Iako se u početku nije očekivala velika podrška, broj izdavanih računa drastično je opao, što pokazuje da bojkot može imati značajan utjecaj na tržište. Pad broja računa bio je posebno izražen u Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji, gdje je smanjenje prometa bilo i do 46 posto.
Ovaj primjer iz Hrvatske pokazuje da građani mogu iskazati svoj nezadovoljstvo visokom inflacijom i rastućim cijenama kroz kolektivnu akciju, što bi moglo poslužiti kao inspiracija i za bh. građane.