Bosanskohercegovačka politička scena i dalje koristi jezik kojem je odavno istekao rok. Jedan od najčešće upotrebljavanih izraza u političkom diskursu u Bosni i Hercegovini je “međunarodna zajednica”.
Nekada jasno definisan, danas je ovaj termin postao isprazna fraza, relikt prošlih vremena koji više ne odražava realnost globalne politike.
Postavlja se pitanje: šta “međunarodna zajednica” zapravo znači u današnjem kontekstu i kako bi Bosna i Hercegovina trebala redefinisati svoju vanjskopolitičku strategiju u skladu s novim globalnim okolnostima?
“Međunarodna zajednica” kao koncept prošlosti
Nakon rata u Bosni i Hercegovini, izraz “međunarodna zajednica” uglavnom se odnosio na zapadne sile, prvenstveno Sjedinjene Američke Države, koje su u to vrijeme imale dominantnu ulogu u svjetskoj politici. Podrška Daytonskom sporazumu, nametanje reformi i održavanje stabilnosti u regionu bili su ključni zadaci ovog tada jasno definisanog bloka.
Međutim, svijet se od tada značajno promijenio. Kina se etablirala kao vodeća ekonomska sila, Rusija je obnovila svoj geopolitički utjecaj, Turska vodi sve samostalniju vanjsku politiku, a unutar same Evropske unije postoje različiti pristupi i neslaganja.
Koncept “međunarodne zajednice” kao jedinstvenog političkog aktera više ne postoji. Umjesto toga, danas svaka sila nastupa u skladu sa svojim interesima i prioritetima, bez obaveze djelovanja u okviru nekog homogenog bloka.
Ko čini “međunarodnu zajednicu” danas?
Ako više ne postoji jedinstvena “međunarodna zajednica”, na koga se uopšte poziva bosanskohercegovačka politička scena? Da li se misli na Sjedinjene Države, čiji utjecaj nije isti kao nekada? Evropsku uniju, koja se suočava s unutrašnjim izazovima? Ili možda na Kinu i Rusiju, koje imaju potpuno drugačije viđenje globalnog poretka?
Ova nejasnoća ukazuje na to da je pojam “međunarodna zajednica” izgubio konkretno značenje. Češće se koristi kao izgovor za političku pasivnost nego kao realan faktor u donošenju odluka. Umjesto da se oslanja na zastarjele koncepte, Bosna i Hercegovina mora jasno definisati svoje interese i djelovati u skladu s aktuelnim globalnim okolnostima.
Vrijeme je za preuzimanje odgovornosti
Dugogodišnje oslanjanje na “međunarodnu zajednicu” omogućilo je probosanskoj politici da izbjegne preuzimanje odgovornosti za ključne reformske procese. Umjesto izgradnje jakih institucija i aktivnog vođenja politike, često se čekalo da neko drugi donese odluke i nametne rješenja. No, takav pristup danas više nije održiv.
Probosanska politika mora razumjeti da ne postoji više jedinstvena “međunarodna zajednica” koja će diktirati rješenja. Umjesto toga, potrebno je razviti sposobnost balansiranja među različitim globalnim silama, kreirati dugoročnu strategiju i graditi odnose sa svim relevantnim akterima na temelju jasno definisanih interesa. Vrijeme je da se politički diskurs oslobodi ispraznih fraza i fokusira na konkretne reforme koje će donijeti stvarni napredak.
Kraj iluzija, vrijeme je za djelovanje
Pojam “međunarodna zajednica” danas je uglavnom iluzija kojom se političari koriste da opravdaju vlastitu neaktivnost. No, iluzije više nisu dovoljne. Bosna i Hercegovina se suočava s kompleksnim globalnim okruženjem i, ako želi napredovati, mora prestati živjeti u okvirima koncepata nastalih nakon Hladnog rata.
Umjesto pasivnog čekanja da neko drugi riješi njene probleme, probosanska politika mora preuzeti inicijativu. Jer, na kraju krajeva, “međunarodna zajednica” više nije entitet na koji se može osloniti – postoji samo Bosna i Hercegovina i njeni građani, koji zaslužuju odgovornije i odlučnije političko djelovanje.